Trilateralni skup

Sastanak u Salzburgu: Zajednički rješavati probleme migracije, klimatskih promjena i posljedice Brexita

Hina

Snimio Sergej DRECHSLER / Nl arhiva

Snimio Sergej DRECHSLER / Nl arhiva

»Naše tri zemlje vjeruju u europski projekt i budućnost Europske unije i tu je hrvatski stav čvrst: po pitanju načela solidarnosti, slobode, razumijevanja i poštivanju ljudskih prava u Europi, ali i vjere u uniju suverenih, jednakopravnih država«, kazala je predsjednica



SALZBURG Hrvatska, Austrija i Slovenija složii su se u utorak u Salzburgu na trilateralnom sastanku predsjednika triju država da treba nastaviti raditi na budućnosti Europske unije i prvenstveno uložiti zajedničke napore na rješavanju problema migracija, klimatskih promjena i posljedica Brexita.


Na četvrtoj po redi trilaterali u Salzburgu su se sastali Kolinda Grabar-Kitarović, Alexander Van der Bellen i Borut Pahor.


»Naše tri zemlje vjeruju u europski projekt i budućnost Europske unije i tu je hrvatski stav čvrst: po pitanju načela solidarnosti, slobode, razumijevanja i poštivanju ljudskih prava u Europi, ali i vjere u uniju suverenih, jednakopravnih država«, kazala je predsjednica.




Poručila je kako će zemlje nastojati raditi na tome da europski prostor bude najprosperitetniji i najsigurniji prostor u globaliziranom svijetu.


Također je rekla da je Hrvatska protiv svake vrste EU koja bi podrazumijevala Europu u nekoliko brzina.


»Odlučno se protivimo Uniji koja bi podrazumijevala Europu u nekoliko brzina. Vjerujemo u Uniju kohezije koja poboljšava standarde života i infrastrukturu u svim našim državama koja već postoji u drugim državama EU«, poručila je Grabar-Kitarović.


Prema njezinoj ocjeni, najveći izazovi osim Brexita su kako nastaviti dalje u bloku 27-orice promovirati europske vrijednosti i proširiti ih na područje jugoistočne Europe pa tako i u BiH.


»Stabilnost te države je od najveće važnosti za stabilnost regije i Hrvatska snažno podržava put BiH u EU i NATO«, rekla je predsjednica i izrazila nadu i vjeru da će ta zemlja dobiti status kandidata.


Također nije propustila naglasiti da Hrvatska vjeruje kako se u BiH mora poštivati načelo jednakopravnosti sva tri naroda te još jednom izrazila bojazan zbog umiješanosti »treće strane« u procese u BiH.Osvrnula se i na sigurnosnu situaciju na jugoistoku Europe i kazala da je »prilično složena«.

»Turska za sada radi dobar posao u zadržavanju migranata, no promijeni li se to, to bi destabiliziralo taj dio Europe (…) duboko vjerujemo da tzv. zapadnobalkanska ruta mora ostati zatvorena«, rekla je predsjednica govoreći o izazovu migracija.


Austrijski predsjednik je kazao da budućnost EU-a ovisi o zajedništvu 27-orice, »a možda i 28-rice«.


»Moramo se držati zajedno«, kazao je šef austrijske države i pozvao mlade ljude da podrže EU politički i emotivno, jer je »njihova budućnost u pitanju«.


Također smatra da je važno zadržati europsku perspektivu šest zemalja zapadnog Balkana.


»Te države moraju i trebaju prihvatiti i razumjeti da su politike Europske unije da postanu punopravne članice te da je to u njihovom interesu kao što je to i u interesu EU«, rekao je.


Slovenski predsjednik Pahor rekao je da Slovenija dijeli slična stajališta glede budućnosti EU-a te europske perspektive zapadnog Balkana.


Prvi trilateralni sastanak predsjednika triju država održan je u ožujku 2014. u Beču, kada su Borut Pahor i Heinz Fischer razgovarali s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem.


Potom je 2015. godine u Logarskoj dolini održan sastanak Pahora i Fischera s novom hrvatskom predsjednicom, a trećem susretu je domaćin bila Hrvatska.Tada je u ožujku 2016. predsjednica Grabar-Kitarović u Varaždinu ugostila Pahora i Fischera.