ZAGREB   Hrvatska je jedna od 26 članica EU-a koja je otvorila »sigurnu sobu« u kojoj se mogu čitati dokumenti iz pregovora koje EK  vodi s Washingtonom o stvaranju Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP) na području EU-a i SAD-a. Soba za čitanje otvorena je u Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost, a pristup dokumentima imaju državni službenici uključeni u pregovarački proces, izjavio je jučer pomoćnik ministra vanjskih poslova Joseph Gene Petrić tijekom rasprave o TTIP-u, koju su organizirali hrvatsko Predstavništvo Europske komisije i Ured za informiranje Europskog parlamenta. 

Petrićeva vijest da je »sigurna soba« otvorena u uredu koji se bavi koordinacijom rada tajnih službi naišla je na šutnju ili čuđenje nekih sudionika rasprave. Oni su prije toga upozorili da članice EU-a takve sobe otvaraju pri Europskom i nacionalnim parlamentima, radi informiranja zastupnika. Upravo parlamenti će na kraju morati i potvrditi kontroverzni sporazum o zoni slobodne trgovine. Na pitanje Marine Škrabalo iz GONG-a kakva je posjećenost te sobe, Petrić je odgovorio da je »velika«.

Problem je što javnost nije informirana o sporazumu koji se pregovara iza zatvorenih vrata, dala je do znanja Škrabalo. Čak 91 posto lobista, koji dolaze u EK i žele utjecati na pregovore o TTIP-u, pripada korporacijama, upozorila je predstavnica GONG-a , koji se pridružio sve snažnijoj europskoj inicijativi »Zaustavite TTIP«.  

– Možete dva sata gledati u dokumente u sigurnoj sobi, djelomice se informirati, ali nećete steći uvid u cijelinu stvari, rekla je Dubravka Šuica, zastupnica Europskog parlamenta (EP), pozivajući se na iskustvo iz sobe u EP-u. Zastupnicima, kaže, zabranjeno je iznositi u javnost ono što su pročitali u »sigurnoj sobi«. Zajedno sa zastupnicima u EP-u Toninom Piculom i Davorom Stierom, Šuica je jučer povoljno govorila o TTIP-u. Dijelovima sporazuma, osobito o poljoprivredi, otvoreno su se usprotivili zastupnici u EP-u Biljana Borzan i Davor Škrlec.

Borzan je rekla da Amerikanci imaju blaže kriterije za hranu kad je riječ o upotrebi GMO-a, pesticida i hormona, te da Europljani ne žele snižavanje standarda zaštite hrane. Škrlec je problematičnim ocijenio to što je pregovaračima sporedno pitanje kako će međusobna popuštanja u standardima utjecati na ljude, društvo i okoliš, već im je najvažnije kako će to utjecati na pregovore o TTIP-u.

– Američki proizvodi trebaju se prilagoditi europskim standardima, a europski američkima, uvjeravao je nazočne Christian Burgsmüller, član kabineta europske povjerenice Cecilie Malmström, koja vodi pregovore o TTIP-u. Burgsmüller tvrdi da EU »neće snižavati standarde« zaštite. Iako je SAD-u najvažnije postići sporazum do kraja ove godine, Burgsmüller smatra da će »supstancija sporazuma« biti važnija od njegove brzine.

Zagovornici TTIP-a tvrde da će se njime stvoriti najveća zona slobodne trgovine u svijetu, koja će pridonijeti gospodarskom rastu. »Koristi od sporazuma trebale bi imati obje strane«, rekla je Andrea Doko Jelušić, direktorica Američke gospodarske komore.