ZAGREB – Hrvatska Vlada u ponedjeljak je usvojila Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Europskoj uniji i i nakon telefonske sjednice uputila ga Hrvatskom saboru na donošenje po hitnom postupku, priopćeno je iz Vlade.

Vlada je prihvatila Prijedlog zakona nakon što je Ustavni sud donio odluku kojom je utvrdio da je državni referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju 22. siječnja ove godine, na kojemu se više od 66 posto na referendum izašlih hrvatskih birača izjasnilo za ulazak u Uniju, održan u skladu s Ustavom i zakonima.

Ustavni sud priopćio je da je prije dva dana istekao rok za podnošenje zahtjeva za ocjenom ustavnosti i zakonitosti održanog referenduma, te da je odbio, odnosno odbacio sva 22 pristigla zahtjeva, ocijenivši ih neosnovanima ili nedopuštenima.

Predsjednik saborskog Odbora za europske integracije Daniel Mondekar u ponedjeljak je najavio da će Sabor ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji ratificirati u petak 9. ožujka. Zakonom, koji će Sabor izglasati u petak, potvrđuje se Ugovor o pristupanju, kako bi njegove odredbe postale dio pravnog poretka Republike Hrvatske..

Ugovor o pristupanju je međunarodni ugovor između država članica Europske unije i Republike Hrvatske čije je sklapanje i stupanje na snagu pravna pretpostavka za ostvarivanje članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji i Europskoj zajednici za atomsku energiju.

Ugovorom je predviđeno da Hrvatska postaje punopravnom članicom 1. srpnja 2013. nakon što Hrvatska i i sve zemlje članice EU-a obave postupak ratifikacije pristupnog ugovora.

Ratifikacijom pristupnog ugovora stekli su se uvjeti da Hrvatski sabor iz svojih redova uputi 12 promatrača u Europski parlament. Vodstvo Europskog parlamenta pozvalo je hrvatske promatrače da se priključe početkom travnja.

Hrvatska će u Europskom parlamentu do ulaska u članstvo imati 12 promatrača. Prije ulaska u EU 1. srpnja 2013. Hrvatska će trebati organizirati izbore za 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Predsjednik i ministri hrvatske Vlade već sudjeluju kao aktivni promatrači u radu europskih insitutucija.

Ugovor o pristupanju sastavljen je na 23 službena jezika Europske unije i na hrvatskom, koji od 1. srpnja 2013. postaje 24. službeni jezik Unije.

Ugovor o pristupanju rezultat je pregovora koji su trajali pet godina i osam mjeseci – od otvaranja 3. listopada 2005. do zatvaranja zadnjih poglavlja 30. lipnja 2011. Pregovori su se vodili u 33 poglavlja, tematske cjeline u kojima se kandidatska zemlja mora uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije. Postoje još dva poglavlja – Institucije (34) i Ostala pitanja (35) – o kojima se ne pregovara.

U poglavlju 35 utvrđeno je da će se pratiti hrvatsko ispunjavanje obveza do ulaska u punopravno članstvo. Europska komisija će provoditi uobičajeni nadzor kakav se provodio i u ranijim slučajevima kroz ispunjavanje monitoring tablica. U proljeće sljedeće godine Komisija će objaviti monitoring tablice za tri poglavlja, kojima će se posvetiti najviše pozornosti – Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje i Pravda, sloboda i sigurnost. Na jesen sljedeće godine bit će objavljeno Cjelovito izvješće o monitoringu, a na proljeće 2013. ponovno o tri najvažnija poglavlja.

U poglavlju 34. definirano je sudjelovanje hrvatskih predstavnika u tijelima EU-a, a hrvatski jezik s danom ulaska u EU postaje službeni jezik EU-a.

Najteža poglavlja u pregovorima bila su Pravosuđe i temeljna prava (23) i Tržišno natjecanje (8), a među zahtjevnim poglavljima bila su i ona o poljoprivredi, okolišu i ribarstvu.

U poglavlju 33. Financijske i proračunske odredbe dogovoreno je, a što je sada dio Ugovora o pristupanju, da će Hrvatskoj za prvih šest mjeseci članstva, u drugoj polovici 2013., biti stavljeno na raspolaganje okvirno oko 800 milijuna eura, s tim da se ti iznosi ne mogu povući odmah nego kroz dulje vremensko razdoblje jer se većina projekata provodi više godina.

Hrvatska će za prvih šest mjeseci članstva u europski proračun uplatiti 267,7 milijuna eura, iz čega proizlazi da će za jedan euro koji uplati dobiti tri eura natrag.

Ulaskom u EU Hrvatska se povlači iz svih sporazuma o slobodnoj trgovini s trećim zemljama, uključujući i Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA), a sporazumi koje je Europska unija sklopila ili koje privremeno primjenjuje s trećim zemljama ili s međunarodnom organizacijom postaju obvezujući za Hrvatsku.