ZAGREB Boris Šprem (SDP) novi je predsjednik Hrvatskog sabora, jednoglasno su danas odlučili saborski zastupnici, što im je bila i prva odluka u sedmom sazivu Sabora koji je činom izbora predsjednika i konstituiran.

Za Šprema, kao predsjedničkog kandidata Kukuriku koalicije, glasovalo je svih 134 nazočna zastupnika.

Dosadašnji predsjednik Sabora Luka Bebić, koji je predsjedavao sjednicom do izbora nasljednika, u svom je govoru poručio da se s ponosom može gledati na prošle četiri godine rada Sabora, ali i da se u pogledu demokratičnosti i odgovornog pristupa obnašanja zastupničke dužnosti ne mogu iznijeti samo pohvalne ocjene.

Bebić je u uvodnom govoru, osvrćući se na rad šestog saziva, istaknuo da ga četiri godine predsjedanja našom najvišom predstavničkom i zakonodavnom institucijom, ispunjava iskrenim zadovoljstvom s obzirom na ostvarene rezultate.

Naglasio je i kako u samoj biti parlamentarizma trebaju biti jednako zastupljeni demokratičnost kao i zreo i odgovoran pristup obnašanju zastupničke dužnosti.

»U tom pogledu se, nažalost, ne mogu iznijeti samo pohvalne ocjene rada šestog saziva Hrvatskoga sabora, pa su i neke kritike javnosti bile u cijelosti opravdane«, poručio je Bebić.

Istaknuo je, međutim, da su u prošlom mandatu zastupnici bilo vrlo aktivni, kako u radu saborskih odbora, »tako i u ponekad vrlo živim raspravama tijekom plenarne sjednice«.

»Razdoblje koje je iza nas ispunjava nas ponosom, jer smo u njemu, usprkos brojnim preprekama i nedaćama na tom putu, ostvarili i dva strateška cilja koje smo si postavili zajedno s proglašenjem neovisnosti: zaključili smo pretpristupne pregovore, a time i najvažniju dionicu na putu prema članstvu u EU«, poručio je Bebić, a kao strateški cilj označio je i ulazak u NATO.  

»Hrvatski je sabor u tome imao značajnu ulogu, a ja uvijek s velikom radošću volim istaknuti kako je među parlamentarnim strankama uvijek vladao konsenzus s obzirom na ove nacionalne strateške ciljeve, koji nikada nije doveden u pitanje«, istaknuo je.

Podsjetio je da je prethodnih godina usvojeno oko 500 zakona u sklopu prilagodbe hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, a samo u šestom sazivu njih 300.

»Već i ta brojka sama po sebi govori o silnom obimu obavljenog posla«, ocijenio je Bebić, podsjetivši i da je Sabor promijenio Ustav i time postavio ustavnopravnu osnovu za pristupanje Hrvatske u EU.

Sudjelujući u radu odbora za međuparlamentarnu suradnju te nizu izaslanstava saborski su zastupnici, naglasio je, bitno pridonijeli jačanju međunarodnog ugleda i položaja Hrvatske u svijetu.

Hrvatski sabor, dodao je Bebić, vodi brigu i o transparentnosti svoga rada i što boljoj neposrednoj komunikaciji s građanima te informiranju javnosti, kao i o uključenosti civilnih udruga i raznih institucija da sudjeluju u radu saborskih radnih tijela.

Zastupnicima novoga saziva Sabora poželio je uspješan rad, te kazao kako će pred njima stajati dodatni izazov da Hrvatsku, kao direktna karika između građana Hrvatske i institucija EU, primjereno i odgovorno predstavljaju u Europskom parlamentu.

»Iskreno se nadam i vjerujem da se neke nemile epizode iz prethodnog razdoblja neće više nikada ponoviti«, poručio je Bebić.