Podrška premijera

Sabor danas raspravlja o opozivu Milana Kujundžića, ali on, čini se, ne mora strahovati za fotelju ministra

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Ministar ima neupitnu podršku premijera, što se potvrdilo i u aferi oko funkcioniranja hitne pomoći, pa se u Saboru ne očekuju iznenađenja: pred saborskom je većinom tehnički posao da potvrdi tu čvrstu podršku



ZAGREB Ishod današnje saborske rasprave o nepovjerenju ministru zdravstva Milanu Kujundžiću praktički je izvjestan, nakon što je Vlada saborskoj većini predložila odbacivanje zahtjeva za opozivom koji su zbog brojnih propusta aktualnog ministra zdravstva zatražile oporbene stranke. Kujundžić ima neupitnu podršku premijera Plenkovića, što se potvrdilo i u posljednjoj aferi oko funkcioniranja sustava hitne pomoći, pa se u Saboru ne očekuju iznenađenja: pred saborskom je većinom tehnički posao da potvrdi tu čvrstu podršku.


Zahtjev za izglasavanjem nepovjerenja Kujundžiću krajem rujna u saborsku proceduru uputio je 31 oporbeni zastupnik SDP-a, Mosta, HSS-a i Živog zida. Sam je Kujundžić ovih dana, uoči rasprave o uspješnosti njegova dvogodišnjeg ministrovanja, poručio da jedva čeka da na optužbe oporbenim zastupnicima odgovori u oči. Tvrdi da se radi o populističkom potezu opozicije, a ne ozbiljnom promišljanju o problemima u zdravstvu. U protivnom bi, tvrdi, Hrvatska već najmanje pet godina imala robotski kirurški sustav čiju je nabavku ovih dana ugovorio temeljem bespovratne pomoći EU fondova.


Oporbeni razlozi za pokretanje opoziva pobrojeni su u 52 točke, a Kujundžića u prvom redu optužuju za nečinjenje: tvrde kako nije pokrenuo nijednu reformu, nije organizirao hitnu helikoptersku ni brodsku službu, propustio je donijeti Nacionalni plan za borbu protiv raka. Prozivaju ga i zbog propusta u primarnoj i preventivnoj zdravstvenoj zaštiti, edukaciji zdravstvenih radnika, financiranju i organizaciji zdravstva, zbog izostanka reforme golemim dugom opterećenog bolničkog sustava.




Nacionalni plan razvoja bolničkog sustava jedina je točka optužbe koja je u međuvremenu ispravljena – Vlada je taj plan donijela krajem rujna, mjesec dana nakon pokretanja opoziva ministra Kujundžića. Preostali razlozi i dalje su aktualni: Kujundžić nije riješio problem nelegalnog prekovremenog rada u zdravstvu, nije reorganizirao HZZO, nije proveo standardizaciju roba i usluga, nije dovršio proces akreditacije i kategorizacije bolnica i drugih zdravstvenih ustanova. Liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u domovima zdravlja, jedna je od točki optužnice, nije omogućio osnivanje privatne prakse temeljem ugovora s osiguravateljem. Ministru oporba zamjera i da je loše proveo projekt prioritetnih lista čekanja, što je jedan od rijetkih konkretnih poteza koje je povukao u prvoj polovini svog mandata.


Nabavka skupe opreme, i to sredstvima europskih fondova, uvrštenje novih skupih lijekova na listu HZZO-a te početak gradnje Nacionalne dječje bolnice i Nacionalne sveučilišne bolnice u Zagrebu, koja još nije ni na vidiku, glavni su argumenti Vlade da se u sektoru zdravstva nešto radi. »Problemi u zdravstvu nisu Kujundžićevi problemi, nego su nasljeđeni od prethodnih vlada«, opravdavaju ministra zdravstva iz Banskih dvora, tvrdeći kako je rješavanje većine problema na koje ukazuje oporba ili »u tijeku« ili »u planu«.