Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 1
Sutra: 16° 16° 1
17. listopada 2018.
Čekaju se detalji

STROŽA PRAVILA Krajem godine će svi koji mogu bježati u mirovinu. Evo zašto

Za tri godine očekuje se prvi veći val muškaraca koji će otići u mirovinu  / Arhiva NL
Za tri godine očekuje se prvi veći val muškaraca koji će otići u mirovinu / Arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 15. ožujak 2018. u 17:12 2018-03-15T17:12:15+01:00

Pomicanje dobne granice za umirovljenje sa sadašnjih 65 na 67 godina života, veće kažnjavanje prijevremenog umirovljenja, ali i moguće ukidanje bonusa za duži ostanak u svijetu rada, samo su neke od promjena u mirovinskom sustavu

Ubrzavanje izjednačavanja dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce te potom i pomicanje dobne granice za umirovljenje sa sadašnjih 65 na 67 godina života, veće kažnjavanje prijevremenog umirovljenja, ali i moguće ukidanje bonusa za duži ostanak u svijetu rada, samo su neke od promjena u mirovinskom sustavu koje građani mogu očekivati od iduće godine. Sve te novine odavno su poznate, a njihova razrada, odnosno detalji, tek se čekaju. Iako bi Vlada ovih dana, a u sklopu priprema za izradu Nacionalnog plana reformi, trebala razgovarati sa socijalnim partnerima i o detaljima dvije godine najavljivane mirovinske reforme, za sada se čini kako im neće ponuditi nimalo konkretnije podatke od onog što se već duže vrijeme zna. Samo resorno ministarstvo rada i mirovinskog sustava, očito, nije sigurno što mu je činiti, što i ne čudi s obzirom na to da je u području mirovinskog sustava potkapacitirano.

Dugogodišnji osiguranici i beneficirani staž

Osim ubrzanja podizanja propisane dobne granica za odlazak u mirovinu, razmišlja se i o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu dugogodišnjeg osiguranika. Ta kategorija je u domaći mirovinski sustav uvedena prije četiri godine, a riječ je o radniku koji u punu starosnu mirovinu može s navršenih 60 godina života i najmanje 41 godinom mirovinskog staža. Velika je vjerojatnost da će dobna granica umirovljenje dugogodišnjih osiguranika skočiti za jednu godinu, ako se možda i ne ukine ta mogućnost. Napokon bi na dnevni red trebala doći i reforma beneficiranog radnog staža, koja se najavlje više od četiri godine, ali nikako da krene.

Peta brzina

Sadašnjim zakonodavstvom već je propisano podizanje dobi za umirovljenje na 67 godina i za žene i za muškarce od 2038. godine. To znači da bi u mirovinu sa 67 godina života odlazili svi rođeni od 1971. godine naovamo. No, aktualna vlada tu će reformu ubaciti u petu brzinu slijedeći natuknice koje joj je ostavila kratkotrajna Vlada Mosta i HDZ-a koju je vodio Tihomir Orešković.

Ta je Vlada prije dvije godine pristala na sve zahtjeve Europske komisije koje je njena prethodnica – koalicijska Vlada SDP-a – odbila, iako je za mandata te Vlade došlo do reforme mirovinskog sustava. Komisija, osim podizanja dobi za umirovljenje do 2030. godine, traži i jaču penalizaciju prijevremenog umirovljenja. Oreškovićeva vlada najavila je da ćemo u mirovinu sa 67 godina života ići desetljeće ranije, a to je značilo da će se morati ubrzati i prijelazni period u kojem žene po povoljnijim uvjetima odlaze u starosnu mirovinu. Prema aktualnom zakonu to postupno izjednačavanje žena s muškarcima do propisanih 65 godina života traje do kraja 2029. godine.

»To znači da nećemo kasnije u mirovinu mi, nego naša djeca«, lakonski je svojedobno novinarima odgovorila Nada Šikić, ministrica rada u vladi Oreškovića na primjedbu da aktualni mirovinski zakon podizanje dobi za umirovljenje planira od 2038. godine, dok njena vlada predlaže da se to dogodi 2028. godine, dakle godinu ranije no što se prema aktualnom zakonu završava prijelazni period izjednačavanja dobi umirovljenja žena i muškaraca. S obzirom da se dvije godine apsolutno ništa nije napravilo, i da je sadašnja Vlada mirovinsku reformu najavljivala za kraj prošle godine, pa ju je odgodila, logično je da će se raniji planovi malo omekšati. Tako bi trenutak podizanja dobne granice za umirovljenje i žena i muškaraca mogao biti prebačen na od Komisije traženu 2030. godinu ili tri godine kasnije, kao svojevrsni kompromis. To znači da bi svi rođeni od 1963., odnosno 1966. godine naovamo radili do 67 godina života.

Muškarac danas u prijevremenu mirovinu može otići sa 60 godina života, odnosno pet godina prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu. Ranije umirovljenje kažnjava se smanjenjem mirovine od 0,10 do 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Ubuduće bi se granica za ranije umirovljenje trebala smanjiti na tri godine, a istodobno bi se uvele jedinstvene mjesečne stope penalizacije, vjerojatno na razini 0,3 posto. Budu li novine na snazi od iduće godine, Vlada treba biti svjesna da je koncem ove očekuje veći broj umirovljenja, jer će svi koji imaju mogućnost otići u mirovinu po povoljnijim uvjetima to učiniti.

Preporuke EK-a

Plan resornog ministarstva je do kraja lipnja poslati set mirovinskih zakona u proceduru. S obzirom na taj rok, već se odavno trebalo početi razgovarati i pregovarati o promjenama koje će se odraziti na sve zaposlene i one koji će tek ući na tržište rada. No, resorni ministar Marko Pavić i jučer je ponovio da je reforma mirovinskog sustava u ranoj fazi te da će cjelovita mirovinska reforma biti provedena do kraja godine.

– S mojim timom dovršavamo podloge i analize i nakon toga nam, kroz mjesec dana, slijedi formiranje radne skupine i konzultacije sa socijalnim partnerima – kazao je Pavić.

O tim analizama govorilo se i lani, a one bi trebale iznjedriti i rješenje problema za prvi val novih umirovljenika, koji će mirovine primati iz oba obavezna mirovinska stupa te će im u startu biti niže 27 posto, jer umirovljenici koji su mirovinu zaradili samo u sustavu generacijske solidarnosti imaju zaštitni dodatak. Manji broj novih umirovljenika, radnika s beneficiranim radnim stažom, u sustav je ušao lani ili će ući u ovoj godini, dok se iduće godine očekuje veći priljev žena koje za mirovinu štede u oba stupa, a za tri godine i prvi veći val muškaraca.

– Pogledat ćemo preporuke Europske komisije o tome da se ostaje dulje u zaposlenosti i uz rješavanje beneficiranog radnog staža i vidjeti opcije u drugom mirovinskom stupu. Cjelovita mirovinska reforma će u idućih nekoliko mjeseci dobiti svoje oblike i tad ćemo je u cijelosti moći komunicirati prema građanima – rekao je Pavić jučer, istaknuvši kako je cilj reforme prvenstveno održivost mirovinskog sustava, gdje imamo 1,2 radnika na jednog umirovljenika i samo 19 posto ljudi koji su odradili cijeli radni staž, odnosno 40 godina, a mirovine su male. Stoga ponavlja i da će pogledati kako povećati adekvatnost i na koji način povećati mirovine unutar proračunskih mogućnosti.

Nacionalna mirovina, predizborno obećanje HDZ-a, neće biti dio ovogodišnjeg reformskog paketa jer tu popularnu mjeru Vlada još od lani planira za zadnju godinu svog mandata. Dakle, za predizborno vrijeme.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Spremno dočekajte novu turističku sezonu