Pravni pečat

STOPIRANI APETITI Vlada zakonom ograničava dug i proračunsku potrošnju

Jagoda Marić

Simulacija novog izgleda dvorane Ban Jelačić

Simulacija novog izgleda dvorane Ban Jelačić

Zakon bi trebao ojačati neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku, koje će moći reagirati dok se još raspravlja o fiskalnim projekcijama. Predsjednika tog povjerenstva birat će se na javnom natječaju



ZAGREB Proračunski višak u prošloj godini probudio je apetite mnogih ministara u Vladi Andreja Plenkovića, koji nastoje povećati sredstva za svoje resore, a za očuvanje ravnoteže u proračunu ministar financija Zdravko Marić uskoro će se moći, kad bude odbijao zahtjeve za veću potrošnju, pozivati na zakonske odredbe.


Vlada je na jučerašnjoj sjednici prihvatila i u Sabor poslala prijedlog novog zakona o fiskalnoj odgovornosti, kojim se uvode tri pravila, odnosno stupa za očuvanje proračunske ravnoteže. Prvo je pravilo strukturnog salda i ono znači da će hrvatska imati srednjoročne proračunske ciljeve koji će se ostvarivati prema jasnim planovima prilagodbe.



Jučerašnja sjednica Vlade bila je posljednja koja se održala u dvorani »Ban Jelačić« prije početka konzervatorskih  i ostalih radova na uređenju dvorane, koja je zaštićeni spomenik kulture nulte kategorije.  Premijer Andrej Plenković podsjetio je da su prve pripremne radnje za tu obnovu  zatražene još 2008. godine, a prema informacijama iz Vlade, procjenjuje se da će obnova koštati oko 4,1 milijun kuna. Dvorana »Ban Jelačić« bit će, poručuju iz Vlade, opremljena namještajem koji je produkt hrvatskog dizajna i proizveden u Hrvatskoj.





Drugo pravilo znači da država svoje rashode na godišnjoj razini neće moći povećavati većom stopom od one po kojoj raste BDP. To znači da će u sljedećoj godini, ako BDP raste, primjerice, 2,5 posto, najviše toliko moći porasti i državni rashodi. Uz to, prema trećem pravilu zakonom se određuje koliko se godišnje mora smanjivati udio javnog duga u BDP-u. Prema europskim kriterijima, javni dug ne bi smio prijeći udio u BDP-u od 60 posto, a ako je veći, on se mora svake godine smanjivati. Zakonom je određeno da se taj javni dug mora svake godine smanjiti za jednu dvadesetinu razlike između udjela javnog duga u BDP-u i spomenutih 60 posto. U hrvatskom slučaju, kad je udio javnog duga 77 posto, da se svake godine javni dug mora smanjivati za jednu dvadesetinu od 17 posto, odnosno da bi trebao padati za manje od jednog postotnog poena godišnje. Vlada je u svojim proračunskim projekcijama iznijela i ambiciozniji plan pa bi u ovoj godini javni dug trebao pasti za tri postotna poena.


– Ovim zakonom implementira se sve ono što smo proteklih godina ne samo spoznali, nego i iskusili u smislu upravljanja javnim financijama. Na neki način dajemo pravni pečat onome što do sada činimo i što ćemo činiti, ali isto tako i stvaramo određene obveze za sve iduće vlade i sve one koji budu upravljali javnim financijama – pojasnio je ministar financija Zdravko Marić.


Zakon bi trebao ojačati neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku, u kojem više neće biti predstavnika Sabora. Predsjednika Povjerenstva birat će se na javnom natječaju, a njegovi bi članovi bili predstavnici Državnog ureda za reviziju, Hrvatske narodne banke, Ekonomskog instituta Zagreb, Instituta za javne financije te ekonomskih i pravnih fakulteta.


Predsjednik Povjerenstva ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva.


– Povjerenstvo bi trebalo upozoriti Vladu ili tražiti očitovanje ili čak i određena postupanja ako dođe do određenih odstupanja bilo u primjeni fiskalnih pravila, bilo odstupanja makroekonomskih projekcija RH u odnosu na projekcije Europske komisije – pojasnio je ministar Marić. Time će Povjerenstvo zapravo moći reagirati dok se još raspravlja o fiskalnim projekcijama.