Analiza

ŠTO ZAPRAVO OBEĆAVA ŽIVI ZID? ‘U blagostanje ćemo tiskanjem novca, a sve će biti – besplatno’

Jasmin Klarić

Foto Denis Lovrović

Foto Denis Lovrović

Ako se program predstavljen na Kongresu želi sažeti u jednu rečenicu, ona bi glasila otprilike ovako: »Skoro sve će biti besplatno, a za to će platiti banke žestokim porezima i HNB – stvaranjem novca«



Živi zid je uspio. U to nema nikakve sumnje – barem kad se govori o happeningu prošlog tjedna u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Prvi stranački kongres bio je zamišljen kao, kako je rekao predsjednik stranke Ivan Vilibor Sinčić, događaj koji će pokazati da Živi zid ima »i kvantitetu i kvalitetu«. Prvi uvjet je itekako ispunjen, dvorana je bila praktički puna, a Sinčić je u svom uvodnom govoru pozdravio izaslanike iz svih hrvatskih županija, želeći time naglasiti da je stranka teritorijalno pokrila cijelu zemlju.


Atmosfera na skupu je pritom bila povremeno dosta bučna, a voditelji programa kongresa, Vladimira Palfi i posebno Tihomir Lukanić su djelovali poput animatora, vodeći skandiranja i pazeći da euforija ne splašnjava. U tome su povremeno u potpunosti uspijevali, pogotovo kad su na binu izlazili saborski zastupnici Branimir Bunjac, Sinčić i pogotovo Ivan Pernar.


Dakle, kvantiteta je nesumnjivo tu, što, uostalom, potvrđuju i redovne ankete političkog raspoloženja građana koje uglavnom predvidivo počinju s rečenicama poput »HDZ i SDP pali, Živi zid i dalje raste«.




Za kvalitetu je, pak, bilo zaduženo petnaestak govornika koji su predstavljali dijelove programa Živog zida, a na neki način i same sebe – Sinčić je, naime, najavio da će neki od tih ljudi »biti u našoj Vladi«.


U ovom trenutku je priča o programu i Vladi Živog zida, jasno, puko teoretiziranje. Stranka raste, ali između aktualnog rejtinga od 12,5 posto (koliko im za travanj daju kombinirano dva redovna istraživanja javnog mnijenja) do situacije da se sastavlja Vlada zjapi još uvijek ogromna praznina prostora koji tek treba prijeći.


Stoga se i obećanja koja Živi zid daje i navodi u svom programu trebaju uzeti u obzir »sa zrnom soli«, jer je iz duboke opozicije lako predlagati kako popraviti društvo – pravi problemi nastaju onda kad se dođe u poziciju da se to doista provede u stvarnom svijetu.


Ako, međutim, Živi zid dođe do vlasti i krene provoditi svoj program, u Hrvatskoj će se dogoditi praktički revolucionarne promjene.


Centri moći kao meta 


O idejama Ivana Pernara (budući ministar vanjskih poslova?) uglavnom se pisalo u dnevnim izvještajima – pa se oko proglašenja neutralnosti, napuštanja NATO saveza, Europske unije i žestokoj kritici američkog intervencionizma ne treba trošiti puno riječi. Eventualno notirati da u programu stranke oko situacije u Ukrajini stoji tek da rješenje nije u povećanju napetosti s Rusijom.



Početkom godine u razgovoru na naš list Ivan Pernar je govorio o političkom planu Živog zida koji se, sudeći po anketnim brojkama, solidno ostvaruje.


– Naš cilj je pustiti te dvije stranke da uđu u neprincipijelnu međusobnu koaliciju, koja će u konačnici rezultirati padom rejtinga za jedne i druge i oslobađanjem političkog prostora novim i drugačijim opcijama. Cilj nam je, na kratke staze, biti najveća oporbena stranka. Nakon drugih izbora nam je cilj doći u poziciju da formiramo vlast, kazao je Pernar.


U vrijeme kad je razgovor vođen, rejting Živog zida (kombiniran iz dvije redovne mjesečne ankete) je bio 11,7 posto, a HDZ i SDP su dobijali ukupno 52 posto. Niti četiri mjeseca kasnije, Živi zid je na 12,5 posto, a HDZ i SDP na 46,8 posto.


Puhovski, međutim, ne smatra da je realno da Živi zid ojača toliko da preuzme vlast u zemlji. »Njihova jedina uloga će biti, ako ostanu s ovakvom podrškom, da natjeraju HDZ i SDP na veliku koaliciju. Nakon toga će pasti na trećinu potpore koju sad imaju. Zašto? Zato jer nisu u stanju, nemaju intelektualnog potencijala da proizvedu dovoljno tema. Živi zid dio svojih tema preuzima od sličnih stranaka iz inozemstva, a te su se stranke već počele zaplitati u vlastite programske nejasnoće. S druge strane, Živi zid i slične stranke žive upravo od kritike vlasti. Dođe li do ekonomske krize u vrijeme velike koalicije, onda ipak imaju još neku šansu, ali bude li ekonomska situacija relativno dobra, mislim da će se oni jednostavno iscrpiti u vlastitim pričama«, analizira Puhovski.



Općenito, u programu stranke i samim govorima na Kongresu prisutna je žestoka doza euroskepticizma, što nije sprječavalo eksperte Živog zida da se govoreći o stanju u zemlji obilato koriste upravo statističkim podacima Europske unije. Za očekivati je da će u idućih godina dana to (euroskepticizam, a ne vjera u podatke Eurostata) postati jedna od bitnijih političkih zastava Živog zida, te shodno činjenici da su jedina značajnija organizirana politička snaga euroskeptika – pozitivno utjecati na rezultat ove stranke na izborima za Europski parlament.


Osim EU-a, meta strelica iz Živog zida su općenito »oni« – strani centri moći (»Mogu nam iz stranih centara moći govoriti – vi nećete, ali mi ćemo njima reći – e, vi nećete« – deklamirao je na početku kongresa Lukanić, uz burno odobravanje prisutnih), te, jasno političke i ine elite u Hrvatskoj. Stoga je nužna radikalna promjena sustava.


Ako se program koji je predstavljen na Kongresu (i koji je objavljen na web stranici stranke) želi sažeti u jednu rečenicu, ona bi glasila otprilike ovako: »Skoro sve će biti besplatno, a za to će platiti banke žestokim porezima i HNB – stvaranjem novca«.


Redom: porezne stope će se smanjivati i određivati po broju članova obitelji. Režije će se uskladiti s primanjima građana. Struja i voda se neće smjeti isključivati. Iz jedinog stana ne smije biti deložacije. Siromašne obitelji smještat će se u energetski neovisne državne stanove i neku od 10 tisuća praznih nekretnina koje će se oduzeti bankama (u programu stoji sljedeća rečenica: »Mi se zalažemo za pravedniju raspodjelu kapitala i tražimo da država oduzme te nekretnine bankama i preda ih u posjed obiteljima koje žive u neadekvatnim stambenim uvjetima ili su deložirane iz privatnih nekretnina jer nemaju od čega plaćati podstanarstvo«. Za one koji žive u državnim stanovima vratilo bi se stanarsko pravo – i to nasljedno. Automobili će uskoro voziti na električni pogon, a radit će se od vlakana industrijske konoplje koja će biti legalizirana u Hrvatskoj (»Konoplja je zabranjena jer su proizvođači pamuka podmitili političare«, kazao je Danijel Graban, stručnjak Živog zida za poljoprivredu). Svim dužnosnicima će se uvesti obavezno ispitivanje porijekla imovine. Zabranit će se glifosati i GMO (»Nema smisla plaćati skupe lijekove u borbi protiv tumorskih bolesti kad znamo da GMO dovodi do njih«, dr. Dinko Štimac, zdravstvo). Ustrojit će se poseban odjel pri USKOK-u za borbu protiv organiziranog kriminala u zdravstvu. Ukinut će se pristojba za HRT, jer će se, kako se čulo, ta kuća financirati iz državnog proračuna, a ne iz džepova građana.


Ukinut će se valutna klauzula i srušiti vrijednost kune kako bi se pomoglo izvoznicima. A dug? Otpis. »Nepravedno je zaduživati brojne naraštaje cijelog naroda zbog pozajmica koje su potpisali korumpirani političari kod sumnjivih stranih lihvarskih institucija. Povjerenstvo će ustanoviti takva zaduženja te reprogramirati ili otpisati sav nelegitiman dug«, kaže se u programu Živog zida.


Potpora raste 



siječanj 2017. – 7,1%


travanj 2017. – 7,5%


srpanj 2017. – 6,9%


listopad 2017. – 8,6%


siječanj 2018. – 12,2%


travanj 2018. – 12,5% (najviši rejting dosad)



Potpore inovativnim tehnologijama će rasti 30 puta. Smanjit će se stopa PDV-a za domaće proizvode na 10 posto, a za strane povećati na 30 posto. Školski udžbenici bit će besplatni u cijeloj državi. Prijevoz učenika će biti besplatan. Bavljenje školskim sportom, pogađate, besplatno. Formirat će se i Fond za demografsku obnovu. Punit će se porezom na imovinu, pogađate, banaka.


Koliko je ovakav program ostvariv u stvarnom svijetu i koliko bi se on prilagođavao realnosti u situaciji kad bi Živi zid doista bio u poziciji da obnaša vlast, posebna su pitanja. Na drugo se, očito, ne može odgovoriti ako (u stranci bi rekli – dok) Živi zid ne dođe u poziciju da formira ili makar sudjeluje u Vladi. Profesor i politički analitičar Žarko Puhovski smatra pak kako se u programu Živog zida nalaze »klasične populistički zbrzane, skraćene odrednice od kojih su mnoge naprosto nerealne ili čak nemoguće«. Puhovski Živi zid smatra bipolarnom političkom pojavom, čija se politička aktivnost vrti oko s jedne strane populizma, a s druge suverenizma. »Oni se oštro okomljuju na establishment, žele izlazak iz EU i NATO saveza, a vodeće stranke, HDZ i SDP tretiraju kao nacionalne i socijalne izdajice«, opisuje Puhovski, te dodaje kako Živi zid funkcionira na okupljanju čitavih segmenata razočaranih birača, pogotovo onih SDP-ovih, te okupljanjem onih ljudi koji nikad nisu bili politički angažirani, niti su o tome razmišljali. Puhovski takve ljude naziva »slobodnim političkim radikalima«, a za Živi zid općenito ne vjeruje da će doći u poziciju da svoj program doista i provodi.


Skeptični su i mediji, koji su dosad u većini analiza kongresa i predstavljenog programa »pokopali« ideje Živog zida.


No, Živi zid i medije smješta u establishment i dio trulog sustava koji oni žele mijenjati. Ivan Pernar će, primjerice, rado istaknuti brojku od skoro četvrt milijuna (248.798 u trenutku pisanja ovih redaka) pratitelja na facebooku, do kojih njegove poruke dolaze bez medijskog posredovanja. »Po reakcijama na ulici mogu zaključiti samo jednu stvar, narod je uz nas – mediji su uz njih«, objavio je u srijedu.


Tehnički govoreći, zasad je uz njih 12,5 posto naroda.


Ali, brojka raste.