ZAGREB – Udio pripadnika manjina među zaposlenima u tijelima državne uprave iznosi 3,4 posto, a udio Srba iznosi 2,22 posto. To znači da je taj udio u razdoblju od posljednjeg dana 2013. godine, do posljednjeg dana 2016. godine čak i nešto smanjen jer je tada iznosio 3,51 i 2,35 posto. Rezultati su to istraživanja o zastupljenosti Srba u tijelima državne uprave, policije i pravosuđa koji je provelo Srpsko narodno vijeće. Zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević usporedio je rezultate ovog istraživanja s onim provedenim 2013. godine i zaključio da nema napretka u zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina te konstatirao »i dalje nismo pripušteni«, a »u cijelim granama su za nas vrata zatvorena.«

Navedeni brojevi su bitno niži od udjela manjina u stanovništvu Hrvatske gdje je pripadnika manjina ukupno 7,67 posto, a Srba 4,36 posto. Podaci o zaposlenosti pokazuju i da nije ostvaren Dugoročni akcijski plan zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina iz 2011. godine kojim je predviđeno da u tijelima državne uprave zaposlenici-manjinci dosegnu 5,5 posto.

Prikupljeni su podaci o zaposlenima po ministarstvima. U vrhu je, ali ispod udjela u stanovništvu, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja s 4,62 posto (Srba 2,31), slijedi Ministarstvo kulture s 3,7 posto (Srba 2,65) te Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta s 3,66 posto (Srba 1,94). U svim je ministarstvima zaposleno 1.408 pripadnika manjina, najviše 891 u MUP-u, od toga 615 ili 2,43 posto Srba. Najmanji udio manjinaca u zaposlenima zabilježen je u MORH-u: od 888 zaposlenih manjinaca je sedam, među njima dvoje srpske nacionalnosti.

Objavljeni su podaci i po policijskim upravama. Najveći udio Srba zaposlenih u njima zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje ih je 3,6 posto (ali u stanovništvu županije 15,5 posto), a 2013. bilo je 11,9 posto. Taj pad tumači se odlaskom u mirovinu zaposlenih Srba u toj policijskoj upravi koje nije praćeno istodobnim zapošljavanjem mladih ljudi srpske nacionalnosti.

Velika razlika je i između udjela zaposlenih u policijskoj upravi i stanovništvu i u Ličko-senjskoj županiji, gdje je udio u stanovništvu 13,65 posto, a u PU 1,86, zatim Sisačko-moslavačkoj gdje Srbi tvore 12,18 posto stanovništva, a u policiji je1,01 posto Srba, te u Karlovačkoj županiji gdje je svaki deseti stanovnik srpske nacionalnosti, a među zaposlenima u policiji ih je 1,5 posto. Istraživanjem su obuhvaćeni i zaposleni u sudstvu. Broj Srba na dužnosničkim mjestima u sudovima identičan je kao i 2013. i ima ih 60 što predstavlja blago povećanje, a ono je posljedica smanjenja broja dužnosnika za gotovo 400, na nešto više od 7.700.

Istraživač Ljubo Mikić utvrdio je da nema sustavnih podataka o provedbi odredbe iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina o prednosti pri zapošljavanju u tim tijelima (uz ispunjavanje svih uvjeta i odgovarajući uspjeh na testu). Prvi su puta takvi podaci prikupljeni za prošlu godinu i na prednost pri zapošljavanju pozvala su se 104 pripadnika manjina, a to je pravo ostvarilo njih 11.

Saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević najavio je da će predložiti praćenje primjene instituta prednosti pri zapošljavanju nacionalnih manjina (i koliko ih se poziva i koliko ih uspijeva). Predložit će da se prati zastupljenost pripadnika manjina i u širem javnom sektoru (zdravstvo, obrazovanje…).