Nedefinirani uvjeti

SPAS U LICENCIRANJU? Što sada nakon što su zbog branitelja poništeni natječaji za ravnatelje škola

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Robert Anić / PIXSELL

Foto Robert Anić / PIXSELL

Povlasticom pri izboru ravnatelja škola veteranima i drugim kategorijama ratnih stradalnika neće se bitno pomoći jer se radi samo o imenovanjju na mandat od četiri godine



U četrdesetak škola u zemlji poništeni su natječaji za izbor ravnatelja, mahom zato jer nisu bili u skladu s novim Zakonom o braniteljima koji dio ove populacije privilegira pri odabiru čelnika škole. Imenovanje ravnatelja škola u skladu sa Zakonom o braniteljima diglo je prašinu ovog ljeta, kad je ministrica Blaženka Divjak poslala školama upute po kojima ratni veterani i članovi njihovih obitelji imaju prednost u dobivanju ravnateljskih funkcija.


Ispalo je da će veterani biti birani na funkcije uz minimalne kriterije, tvrdilo se da će samo oni voditi škole, no ministrica je to ubrzo demantirala tvrdnjom da veterani prednost mogu imati jedino ako dijele najviše kvalifikacije s još nekim kandidatom. Prema podacima njenog ministarstva, zasad nitko nije ostvario pravo po Zakonu o braniteljima i na osnovi tog kriterija postao ravnateljem škole.


Izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju Ministarstvo obrazovanja osiguralo je da se uz ostale kriterije potrebne za kandidiranje za ravnatelja, a to su završeni fakultet, položen stručni ispit, potvrda o nekažnjavanju, boduju i dodatne kompetencije. To su poznavanje stranoga jezika, rad na projektima, digitalne kompetencije. Prema Zakonu o braniteljima netko može imati prednost jedino kad su izjednačena dva najbolja kandidata.




Iako je nova praksa utemeljena u zakonima, ravnatelje takvo rješenje ne zadovoljava. Trebalo je, kažu, jasno definirati uvjete po kojima će se ravnatelji birati, a ne prepustiti to lokalnim vlastima kao osnivačima. Sad po zakonu svaki natječaj za izbor ravnatelja mora imati link na Zakon o braniteljima, što je u redu. Međutim, odabir kandidata procjenjuje školski odbor, a ne znamo po kojim kriterijima. To tek treba regulirati statutima i pravilnicima – kaže Suzana Hitrec, predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola. Jezične i digitalne kompetencije, dodaje, nisu dovoljne da bi se birali najkvalitetniji ravnatelji. »To bi morale biti i pedagoške i menadžerske kompetencije, a to se nigdje ne spominje«, upozorava Hitrec.


Povlasticom pri izboru ravnatelja škola, kažu u toj udruzi, veteranima i drugim kategorijama ratnih stradalnika neće se bitno pomoći jer se ne radi o zapošljavanju već imenovanjju na mandat od četiri godine. Po isteku mandata, ako im se on ne produži, oni će ponovno biti nezaposleni. To, dakle, nije trajno rješenje za njihovu nezaposlenost. Osim toga, tvrdi Hitrec, druge javne službe ne primjenjuju spomenute odredbe Zakona o braniteljima pri izboru ravnatelja domova zdravlja, centara socijalne skrbi i slično.


Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku demantiraju ravnatelje škola. U postupcima izbora ravnatelja u ustanovama socijalne skrbi, čiji je osnivač Republika Hrvatska, odredbe Zakona o braniteljima se, kažu, u potpunosti poštuju. Ministrica daje prethodnu suglasnost na odluku upravnog vijeća o izboru kandidata za ravnatelja ustanove, dok je provedba javnog natječaja u nadležnosti upravnog vijeća ustanova.


Ministarstvo je dalo naputak ustanovama socijalne skrbi u smislu primjene odredbe članka 103. Zakona o braniteljima, odnosno uputilo na obavezu da se u svakom tekstu natječaja za zapošljavanje koji se objavljuje putem internetskih stranica navede link na mrežnu stranicu Ministarstva hrvatskih branitelja gdje se nalazi popis dokaza iz članka 102. st. 1. Zakona za kandidata koji se poziva na pravo prednosti prilikom zapošljavanja u skladu s navedenim člankom – kažu u tom ministarstvu.


Iz Ministarstva zdravstva pak nismo dobili nikakav odgovor na pitanje o tome primjenjuju li iste zakonske odredbe u biranju čelnika zdravstvenih ustanova, a ni Ministarstvo branitelja nije nam se očitovalo o ovoj temi.


Postići konsenzus 


U školama se pitaju hoće li se tijekom naredne godine dana, koliko traje mandat upravo postavljenih v.d. ravnatelja, stvari razjasniti. U nekim županijama osnivači nisu dali odobrenje za statute škola, a u slučaju da županijske vlasti i dalje tako postupe, pitanje je kako će se novi natječaji i izbor ravnatelja uopće provoditi. Ravnatelji spas vide u sustavu licenciranja, koji se najavljuje već godinama, ali mu realizacija nije ni blizu. Licenciranjem bi se, ističe Hitrec, uveli jasni kriteriji za izbor ravnatelja, a izbor bi bio isključivo vezan za kvalitetu rada.


Drugo je pitanje što se u našem duboko polariziranom društvu na svaku vijest o novoj povlastici za branitelje skače na zadnje noge, a prava iz Domovinskog rata uspoređuju s boračkim povlasticama bivše države. Za sociologa Renata Matića tu nema ničeg spornog, jer je u mnogim demokratskim društvima dobro razrađena tzv. pozitivna diskriminacija određenih društvenih skupina koje su po nečemu specifične. Što je društvo demokratski razvijenije, manje je disonantnih tonova, neovisno je li riječ o posebnim pravima etničkih zajednica ili je, kao u ovom slučaju, riječ o pravima ratnih veterana – kaže Matić.


Želi li se uistinu ostvariti trajnost zakonskog rješenja, a ne da se sve iznova ruši i gradi sa svakim idućim izbornim ciklusom, što je kod nas nepisano i tragično pravilo, najvažnije je postići što je širi mogući konsenzus, a do njega se dolazi širokom i uključivom javnom raspravom, podsjeća Matić.


– U konkretnom je slučaju potrebno da kandidat/kinja, potpuno ispunjava sve stručne uvjete, te se u slučaju jednakog maksimalnog broja bodova, uključuje ovaj kriterij, a da on sam po sebi ne zamjenjuje bilo koji drugi traženi uvjet. Ako je tome uistinu tako, i posreduje li se javnosti argumentirano i sa željom da sve bude jasno, ne bi trebalo biti nerazumijevanja – zaključuje.