ZAGREB  Iznos novca koji hrvatski građani iz inozemstva godišnje  pošalju svojim obiteljima u Hrvatsku, što je oko dvije milijarde eura godišnje, veći je od onoga što stranci ulože u domaće gospodarstvo.

Na nimalo blistavu činjenicu da su inozemena ulaganja manja od onoga što u državu doznače građani iz inozemstva, upozorio je jučer na konferenciji  »Investicije u Hrvatskoj: potencijali i realnost« predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Mladen Fogec.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, građani su iz inozemstva u prošloj godini službenim kanalima u Hrvatsku poslali 15,89 milijardi kuna, što je više od 2,1 milijardi eura, a u taj su iznos uključene, primjerice, mirovine, radničke doznake, pokloni, pomoći i ostali priljevi sličnog karaktera. Istovremeno su, prema preliminarnim podacima HNB-a, izravna inozemna ulaganja bila 1,84 milijarde eura.

Ukidanje nameta

Skromni rezultati kad su u pitanju strana ulaganja,  priznao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić, nisu zadovoljavajući, ali uvjeren je da oni ne odražavaju hrvatski potencijal. On smatra da je jedan od najvećih hrvatskih problema to što nema želje za promjenama, a usporedive zemlje se stalno mijenjaju, pa je obveza vlasti uvesti mjere koje će omogućavati promjene i poticati ih.

Napomenuo je i da je sadašnja vlast u protekle dvije godine pokrenula niz inicijativa za smanjenje i ukidanje parafiskalnih nameta te da su neki učinci već vidljivi. Ako se Hrvatska bude spremna mijenjati, procijenio je Antolić, onda bi strane investicije mogle biti dvostruko ili trostruko veće od sadašnjih.

Fogec također misli da su hrvatski potencijali znatno veći, ali upozorava da se ne broje oni nego strana ulaganja, a ponudio je i jedan zanimljiv razlog zašto Hrvatska zaostaje za razvijenim zemljama – mentalitet. Istraživanje Eurostata o hrvatskom mentalitetu pokazalo je da hrvatski građani dobru edukaciju uopće ne smatraju važnom i po tome su na pretposljednjem mjestu u EU-u.

Uvjerljivo posljednje mjesto na ljestvici drže kad je u pitanju odgovor na pitanje koliko je za uspjeh bitno teško raditi. No, drugu stranu ljestvice, odnosno sam vrh Hrvati drže kad je u pitanju odgovor na pitanje »Koliko je bitno za uspjeh imati političke veze?«.

Učinkovito pravosuđe

Iako je vladavina prava sama po sebi vrijednost i ne treba je uspostavljati samo zbog gospodarskog napretka, strani investitori, naglasila je vršiteljica dužnosti načelnice Odjela za opću pravosudnu politiku i vladavinu prava Glavne komisije za pravosuđe i potrošače EU-a Niovi Ringou, najradije odabiru zemlje u kojima pravosudni sustav dobro i učinkovito funkcionira.

– Investicije su veće u državama gdje pravosudni sustav jamči vladavinu prava – nije ništa novo otkrila Ringou, ali Hrvatska se očito ni nad time još nije spremna zamisliti.