ZAGREB Njemačka vlada, otkrili su nedavno mediji, razmišlja o uvođenju besplatnog javnog prijevoza u nekoliko gradova kako bi se na taj način smanjio broj osobnih automobila u prometu i time, nadaju se u Berlinu, smanjilo i onečišćenje zraka. Mogućnost da se građani besplatno voze javnim prijevozom samo je jedna od mjera koju je Njemačka, prema navodima medija, »ponudila« Europskoj komisiji s ciljem da uvjeri Komisiju da je ne prijavi Sudu Europske unije zbog kršenja EU propisa o kvaliteti zraka.

Što će Komisija odlučiti u slučaju Njemačke i još osam država koje imaju isti problem, znat će se u ožujku. No, činjenica je da zemlje članice EU-a uglavnom nastoje izbjeći rješavanje svojih sporova s Bruxellesom pred EU sudom. To, međutim, ne znači da nisu poprilično sklone kršiti europska pravila i kasniti u prenošenju europskih propisa u nacionalno zakonodavstvo.

Junckerova pohvala

Statistika Europske komisije pokazuje da je, primjerice, upravo Njemačka jedna od država protiv kojih Europska komisija trenutno ima najviše otvorenih slučajeva zbog povrede prava. Prema tim podacima, Njemačka ima 74 takva postupka, a slično ili lošije stoje Belgija, Grčka, Španjolska, Portugal…

Prošlog tjedna, nakon sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nahvalio je Hrvatsku kao uzornu članicu EU-a, koja ozbiljno shvaća svoje europske obveze. No, ni to, sasvim sigurno, ne znači da i Hrvatska nije među zemljama protiv kojih Komisija pokreće postupke. U ovom trenutku, protiv Hrvatske se vodi 55 službenih postupaka zbog povrede prava EU-a, potvrdili su nam iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP). Isti ili manji broj postupaka ima 15 država članica.

Plaćanje kazni

Prema podacima MVEP-a, 32 postupka protiv Hrvatske još su u prvoj fazi, kada Komisija državi članici šalje tzv. pismo službene obavijesti, što je zapravo prvo upozorenje da država nešto nije napravila ili da neki propis krši. Nakon toga slijedi druga, predsudska faza, u kojoj je trenutno 20 postupaka protiv Hrvatske. Zadnji korak je, pak, prijava Sudu EU-a. Komisija je u dva slučaja dosad podnijela tužbu protiv Hrvatske, jer Zagreb nije izvijestio Bruxelles jesu li dvije europske direktive prenesene u nacionalno zakonodavstvo. U ta dva slučaja, podsjetimo, Komisija je od Suda EU-a tražila i da Hrvatskoj naloži plaćanje novčanih kazni.

No, u Ministarstvu očekuju da će te dvije tužbe uskoro biti povučene jer je u međuvremenu Hrvatska »donijela sve propise za preuzimanje navedenih direktiva«. Hrvatska će, dakle, u ta dva slučaja proći ‘lišo’. Pitanje je, međutim, hoće li se tako jednostavno riješiti i drugi postupci, pogotovo oni koji spadaju u područje zaštite okoliša koje je samo po sebi vrlo zahtjevno. Protiv Hrvatske se vodi 11 takvih postupaka koji još nisu završili pred Sudom u Luksemburgu. U srpnju prošle godine Komisija je najavila još jednu tužbu protiv Hrvatske i to zato što nije izmijenjen Zakon o privatizaciji Ine. U MVEP-u ističu da ta tužba zasad nije podnesena Sudu, što sugerira da se o tom zakonu još uvijek vodi razgovor Zagreba i Bruxellesa.