Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
17. studenoga 2018.
Veći troškovi

SKUPO ODVAJANJE OTPADA Hrvatsku čeka još jedan paradoks koji će morati platiti - potrošači

Foto Vedran Karuza
Foto Vedran Karuza
Autor:
Objavljeno: 16. listopad 2018. u 9:50 2018-10-16T09:50:38+02:00

U Hrvatskoj, na primjer, nema oporabitelja koji bi na reciklažu preuzeli plastiku, a i Kina više ne uzima europsku otpadnu plastiku, pa će se morati više plaćati onima koji će je biti spremni preuzeti

ZAGREB Gradovi i općine užurbano nabavljaju spremnike za sortiranje otpada, pred vratima su nam kazne EU-a jer je malo vjerojatno da ćemo do 2020. godine uspjeti odvajati najmanje pedeset posto korisnog otpada, no kako se moglo čuti nakon jučerašnjeg sastanka hrvatskih gradonačelnika s ministrom energetike i zaštite okoliša Tomislavom Ćorićem, prijeti nam još jedan paradoks, koji bi potrošače mogao skupo koštati – što više korisnog otpada budemo odvajali, primjerice plastike, više ćemo novaca morati plaćati oporabiteljima da tu plastiku preuzmu na reciklažu.

Kod nas takvih oporabitelja nema, Kina europsku otpadnu plastiku više ne uzima, preostaje nam, dakle, ne prodaja plastike oporabiteljima, nego plaćanje preuzimanja.

Ministar Ćorić sastao se s gradonačelnicima i predstavnicima Bjelovara, Čakovca, Dubrovnika, Gospića, Karlovca, Koprivnice, Krapine, Osijeka, Pazina, Pule, Rijeke, Siska, Slavonskog Broda, Splita, Šibenika, Varaždina, Virovitice, Vukovara, Zadra, Velike Gorice i Zagreba, s kojima je razgovarao o EU sufinanciranju izgradnje i opremanja budućih sortirnica otpada.

Odvajanje kasni 

Javni poziv za dodjelu ukupno 350 milijuna kuna namijenjenih sortirnicama bit će objavljen do kraja listopada, rok za predaju projektnog prijedloga je zadnji dan iduće godine, a rok za izgradnju postrojenja je konac 2021. godine. Hrvatska pak do 2020. ima obavezu odvajati pedeset posto metala, stakla, plastike i papira iz komunalnog otpada, kojih se sada odvaja tek 27 posto, a u jednoj četvrtini jedinica lokalne samouprave odvajanje nije niti počelo.

Prema prezentiranim podacima, svi gradovi – središta hrvatskih županija, u prosjeku odvajaju nešto više od 20 posto otpada. Zagreb i Osijek odvojeno prikupljaju po 27 posto, Rijeka 14 posto, Pula 11, Split svega pet posto, Zadar samo jedan posto. Među najboljim gradovima su Čakovec, u kojem se odvaja gotovo 45 posto otpada, Koprivnica i Slavonski Brod s tek nešto nižim postotkom (43 posto), dok s 36 posto dobro stoji i Varaždin.

Jedinice lokalne samouprave će na natječajima za sortirnice moći povući do 85 posto potpore, pri čemu će njezin najmanji iznos biti milijun, a najviši 30 milijuna kuna po objektu.

– Ova je godina godina izgradnje infrastrukture za uspješno gospodarenje otpadom. Do kraja godine možete očekivati i natječaj za spremnike i vozila, čime ćemo zaokružiti svu infrastrukturu – kazao je ministar Ćorić.

Odvajanje kasni 

Upitan pak hoće li, odvajanjem većih količina otpada, za centre za gospodarenje otpadom poput Marišćine biti dovoljno sirovine za rad, ministar je odgovorio kako će određene količine miješanog komunalnog otpada sigurno ostajati i za njih.

– Rijeka ima pripremljenu građevinsku dozvolu za svoju sortirnicu, i s prvim danom studenoga već može predati dokumentaciju za natječaj – kazao je zamjenik riječkoga gradonačelnika Marko Filipović. Za riječku je sortirnicu predviđen trošak od 19 milijuna kuna. Na pitanje koliko su Riječani spremni za odvajanje otpada, odgovorio je kako je građanska svijest o odvajanju svakim danom sve veća.

– Ljudi shvaćaju da će, što više otpada budu odvajali, i cijena odvoza otpada biti manja – ističe Filipović. Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok ističe pak kako građani postavljaju pitanje zbog čega su im, iako selektiraju, računi veći.

– Zato što Hrvatska nema sekundarni sustav, u kojem bi netko od nas otkupljivao, na primjer, prikupljenu plastiku. Ovako, mi moramo plaćati drugima da je uzmu, sto eura po toni. Kad bi oporabitelje imali kod kuće, cijene bi bile niže. Slično je s tekstilom – ističe Čehok.

Ostvarenje cilja ovisi o ekološkoj svijesti građana

Na pitanje je li uvjeren da Hrvatska neće biti kažnjena od strane EU-a zbog nezadovoljavanja cilja od 50 posto, ministar Ćorić je odgovorio kako će biti učinjeno sve da do tog cilja dođemo, a hoćemo li, napominje, ovisi o ekološkoj svijesti građana.

– Ako cilj i ne bude postignut, čim smo mu bliže, potencijalni financijski izdaci za Hrvatsku bit će manji – zaključio je.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka