Više kritika nego pohvala

SDP-ovom programu “Hrvatska raste” ekonomisti dali 4; Matijašević: Kad ne bismo znali s kim imamo posla…

Ljerka Bratonja Martinović

Na priče o većoj minimalnoj plaći i lakšem zapošljavanju u HURS-u gledaju s krajnjom nevjericom / Snimio Denis LOVROVIĆ

Na priče o većoj minimalnoj plaći i lakšem zapošljavanju u HURS-u gledaju s krajnjom nevjericom / Snimio Denis LOVROVIĆ

Dosad smo imali predizborna obećanja, ali većina ih nije ostvarena, ističe Ozren Matijašević. Sve je to lijepo zamišljeno, ali što će u stvarnosti donijeti, pita se Ante Babić



ZAGREB  SDP-ov koalicijski program Hrvatska raste ekonomisti ocjenjuju četvorkom, sindikalci mu ne vjeruju, a poslodavci će se o njemu javno očitovati idući tjedan. Dok je s gledišta ekonomskih stručnjaka riječ o solidnom programu koji bi u svom gospodarskom dijelu mogao donijeti dobrih rezultata, u sindikalnim redovima već u startu sumnjaju u njegovu provedbu.  


– Kad ne bismo znali s kim imamo posla, i ovaj bi, kao i većina predizbornih programa, dobio pozitivnu ocjenu. Svi su  programi dobri, ali je upitna provedba. Dosad smo uvijek imali predizborna obećanja, ali većina ih nije ostvarena, pa tako nisu ni ona aktualne Vlade – podsjeća Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS). Većinu obećanja, kaže, vladajuća koalicija nije ostvarila.


Nešto ni načeli


 »Neke stvari koje su obećavali nisu ni započeli, ni načeli, a od nekih su pobjegli, primjerice od racionalizacije teritorijalnog ustroja«, veli Matijašević.




U programu Hrvatska raste smeta mu, kaže, što se previše oslanjaju na EU-sredstva, »kao da ne znamo da kad dođe do realizacije domaće tvrtke u pravilu ne dobiju posao, a velik se dio novca odlije prema tvrtkama iz etabliranih članica EU-a«. Bojim se, kaže Matijašević, da će od tih sredstava, koje SDP posebno apostrofira, velik dio novca otići iz Hrvatske.


Na priče o većoj minimalnoj plaći i lakšem zapošljavanju šef HURS-a gleda s krajnjom nevjericom. »Pitam se zašto nisu u protekle četiri godine išli u pravcu njegovanja istinskog socijalnog dijaloga, nego su postupali upravo suprotno. Sad mijenjaju priču da bi dobili glasove, ali sumnjam da će išta biti od toga«, zaključuje Matijašević.



Predsjednik Odbora za financije HDZ-a Tomislav Ćorić rekao je jučer govoreći o gospodarskom programu koalicije Hrvatska raste da je »riječ o na brzinu sklepanom uratku koji potcjenjuje građane i stručnu javnost«, te o »lažnoj samohvali i kopiranju djelova programa HDZ-a«.– Ovaj program počinje rečenicom – rast gospodarstva ostvarili smo dobrom mjerom između štednje i potrošnje. Apsolutno je nedopustivo na takav način započeti program Vlade koja je u četiri godine svog mandata ostvarila prema svim relevantnim pokazateljima pad gospodarstva od 3,5 posto. Izgubljeno je deset milijardi kuna dodane vrijednosti u hrvatskoj ekonomiji.Jedna od teza programa je da zaposlenost u Hrvatskoj raste, a nezaposlenost pada. Prema podacima DZS-a od 2011. do 2014. Hrvatska bilježi 70.000 manje zaposlenih. Po podacima HNB-a vidi se da stopa nezaposlenosti nikada nije bila veća, rekao je Ćorić. Dodao je da je jedna od teza programa da se na tjednoj razini ostvari 500 novih radnih mjesta dok ih je u stvarnosti u zadnja tri tjedna izgubljeno 5.700.Predsjednik MOST-a Božo Petrov rekao je jučer da se programi SDP-a i HDZ-a »značajno ne razlikuju« i da je »riječ o kratkoročnim mjerama«. (Z. C.)


Ekonomski analitičar Ante Babić SDP-ovom predizbornom programu dodjeljuje solidnu četvorku, iako na njega ima i zamjerki.  


– Za razliku od drugih programa, koji i nemaju mnogo smisla, velik dio ovog programa usmjeren je na fiskalnu konsolidaciju, što ga po mom mišljenju izdiže iznad osrednje ocjene – kaže Babić. Sve je to, dodaje, lijepo zamišljeno, ali pitanje je što će u stvarnosti donijeti.


– U četiri godine nekakva je fiskalna konsolidacija već napravljena, što je jako dobro, a taj će se proces morati nastaviti po direktivi iz Bruxellesa. Zajedno s usporavanjem rasta duga, fiskalna je konsolidacija preduvjet rasta – kaže Babić, te upozorava da treba jače inzistirati na restrukturiranju javnih poduzeća i regionalizaciji.


Pozdravlja SDP-ovu namjeru daljnjeg smanjenja parafiskalnih nameta, ali to, ističe, treba napraviti sustavno. Najavljena ulaganja u industriju i turizam po njemu imaju smisla jedino ako će se njima poticati uspješne tvrtke da budu još bolje.


Sindrom Grčke


– Sektorsko vođenje politike je pogrešno, to nitko više ne radi. Naš su najveći problem kvaziulaganja, potpore za malu i srednju industriju, jer se to na koncu svede da neki »ćato« određuje tko će dobiti sredstva, a oni kojima novac treba ići čak se i ne jave. Treba mijenjati paradigmu i novac uložiti u povećanje konkurentnosti pomaganjem onih koji su već uspjeli da budu još bolji – veli Babić.



Odgovarajući na pitanja novinara, župan PGŽ-a i potpredsjednik SDP-a Zlatko Komadina potvrdio je jučer da ga nitko iz vrha stranke nije kontaktirao oko pisanja poglavlja u programu koji se tiču decentralizacije. – Pa možda to i nije bilo potrebno… Stranka je upoznata sa Strategijom razvoja PGŽ-a i drugim dokumentima, postoji 20-ak državno važnih projekata te oko 170 županijskih, i izvora ima napretek, možda me nitko nije ni trebao zvati. Uostalom, niti jedna vlada ne može ne akceptirati razvoj PGŽ-a kao ključan za razvoj države. Ja se ionako nadam da razvoj nema politički predznak i da su iza nas vremena »političkog financiranja« projekata. Dakle, nadam se da akceptirali jesu, ali kontaktirali nisu, rekao je Komadina. Činjenica da vrh stranke nije kontaktirao one najiskusnije u bazi u vezi programa o decentralizaciji, naljutila je i riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela. – Sramotno je i to da sa kolegama ne mogu razgovarati otvoreno i drugarski a da to sutra ne završi u novinama uz interpretaciju kako to očito nekome odgovara, a pohvalno da se o decentralizaciji razgovara i da se našla u programu iako u znatno manjem obimu nego što bi mi iz lokalne samouprave željeli, kazao je Obersnel. (T. T.)


Nije poanta u reindustrijalizaciji, politika očuvanja industrije zbog radnih mjesta, biračkih glasova, opstanka obitelji, pokazala se promašenom, podsjeća. I u ulaganjima u turizam važno je, kaže, izbjeći sindrom Grčke gdje je novac EU fondova otišao u »cimer fraj«, i uvesti kriterij izvrsnosti.


– A što se tiče međustope PDV-a, bojim se da ona neće potaknuti poljoprivredu, ako joj je to cilj, nego će završiti u prodajnim lancima. Uostalom, nije problem toliko u PDV-u, nego u porezu na dobit i porezima i doprinosima na plaće. Ako se tu nešto promijeni, postići će se puno više, ocjenjuje Babić.


Poslodavci se zasad ne žele očitovati o predizbornom programu SDP-a. To će učiniti idući tjedan, nakon što stavke programa rasprave među članovima, kaže Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a.