Prijedlog na javnoj raspravi

SDP-ovci i dalje u sporu oko novog statuta: ‘To će biti alat za uhljebljivanje Bernardićevih lojalista’

Tihana Tomičić

Foto Darko Jelinek

Foto Darko Jelinek

Skoro ništa od onog što je Bernardić obećavao u svojoj predizbornoj kampanji, u ovaj statut nije uneseno, osim širenja modela jedan čovjek-jedan glas, ali upitno je i jesu li potrebna ta »eurovizijska« pravila glasanja koja će samo donijeti puno nevažećih listića i novu eru šalabahter-demokracije – kaže Mrsić



RIJEKA Nacrt prijedloga statuta SDP-a koji je Predsjedništvo uputilo na javnu raspravu u stranku, zaključno sa 6. prosinca, napokon je javno dostupan, a radi se o kombinaciji svih mogućih dosadašnjih prijedloga – i onih provokativnih, i onih kompromisnih.


Dio »faraonskih« ovlasti koje su trebale pripasti predsjedniku stranke vraća se na 18-člano Predsjedništvo, ali se ipak ne odustaje i od osnivanja Izvršnog odbora. No, broj njegovih članova je smanjen, te piše da će iznositi od 5 do 15 članova (u prošlom prijedlogu 15), te da se radi o »radnom tijelu predsjednika stranke koje obavlja izvršno-političke poslove djelokruga rada predsjednika«.


Paralelni sustav 


Među ostalim, zadatak tog novog tijela bit će i da »prati i analizira provedbu politika SDP-a, te predlaže političke stavove«, što je dijelu viđenih članova stranke i zastupnika i dalje sporno.




– Ostaje, dakle, odredba da imamo paralelni sustav donošenja odluka, s jedne strane izabrano Predsjedništvo, a s druge strane Bernardićev imenovani gremij. To nikako neće biti dobro u praktičnom djelovanju stranke jer će preklapanja sigurno biti, rekao nam je jedan član Predsjedništva. On također upozorava da ovaj prijedlog predviđa da članovi IO-a »mogu zasnovati radni odnos u SDP-u«, iz čega zaključuje da će to biti alat za uhljebljivanje Bernardićevih »lojalista« mimo izabranih predstavnika u vrh stranke.


Jedan od kritičara je i Mirando Mrsić.


– Skoro ništa od onog što je Bernardić obećavao u svojoj predizbornoj kampanji, u ovaj statut nije uneseno, osim širenja modela jedan čovjek-jedan glas, ali upitno je i jesu li potrebna ta »eurovizijska« pravila glasanja koja će samo donijeti puno nevažećih listića i novu eru šalabahter-demokracije – kaže on.


Kad je riječ o opozivu predsjednika stranke, što je uvijek jedno od ključnih pitanja, ostaje odredba da to može, kao i dosad, predložiti pet županijskih organizacija: »Prijedlog za sazivanje izvanredne konvencije mogu podnijeti predsjednik SDP-a, Glavni odbor SDP-a ili ukupno pet županijskih organizacija na temelju odluke županijskih odbora županijskih organizacija«.


Mnogi napominju da je bitno i da po novom statutu nema obaveze da se unutarstranački izbori održavaju nakon parlamentarnih izbora, nego – uoči. To znači, kažu, da nakon izbornog poraza nema obaveze da se mijenja vodstvo, što smatraju najgorim rješenjem iz ovog prijedloga.


Dopuštene frakcije 


Inače, članovi Predsjedništva se ipak neće birati po granicama izbornih jedinica, kako je bilo planirano, već po županijskim granicama, a birat će se po modelu jedan čovjek-jedan glas, kao i predsjednik stranke. Izbačena je ideja da šefovi županijskih ili lokalnih organizacija ne mogu biti ujedno i članovi Predsjedništva, kao što je otpala i ideja da šef stranke imenuje 4 potpredsjednika stranke – to će biti oni koji na izborima dobiju najveći broj glasova izravno od članova. Predsjednik stranke samo će među njima imenovati jednog zamjenika. Vraća se i poslovni odbor koji će voditi financijska pitanja (u ranijem prijedlogu bi šef stranke mogao samostalno odlučivati o iznosima do 5 milijuna kuna).


Ključna je novost uvođenje predizbora, no to je fakultativno : » U postupku utvrđivanja kandidata za načelnike, gradonačelnike, župane, članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zastupnike u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu, te Predsjednika RH, nadležna tijela SDP-a mogu provesti predizbore. Način provedbe i provedba predizbora uređuje se odlukom Glavnog odbora.« Daljnjih pojašnjenja nema, pa je jasno da će to ovisiti o političkoj odluci u dotičnom trenutku. Ali ako odredba ostane, to znači da će članovi moći izravno glasati o tome koga od svojih članova vide u Europarlamentu ili Saboru.


I dalje ostaje mogućnost organiziranja frakcija (što je postojalo i u svim ranijim statutima), a čini se da je »verbalni delikt« izbačen – u ranijem prijedlogu stajalo je da mogu biti isključeni članovi Glavnog odbora koji istupaju suprotno od svojih regionalnih organizacija, a sad toga u prijedlogu nema. No, ostaju određene nove prijetnje članovima toga tijela: »Član Glavnog odbora SDP-a može se opozvati sa dužnosti u slučaju višekratnog neopravdanog odsustva sa sjednica Glavnog odbora SDP-a.Prijedlog za opoziv člana Glavnog odbora SDP-a može podnijeti županijski odbor županijske organizacije SDP-a u kojoj je izabran. Prijedlog za opoziv županijski odbor županijske organizacije SDP-a utvrđuje dvotrećinskom većinom svih članova i dostavlja predsjedniku Glavnog odbora SDP-a«, stoji u prijedlogu.


O ovom prijedlogu mogu se izjašnjavati svi članovi stranke.


S koliko godina članstva do funkcije predsjednika


Najspornije rješenje iz prethodnog prijedloga, zbog kojeg je on bio nazvan »lex Kolarić«, odnosno ideja da se za kandidature mora zadovoljiti visok broj godina članstva u stranci (za predsjednika čak 8 godina), sada je tek priloženo nacrtu statuta kao opcija: kao »dodatak 1« u javnu raspravu upućen je i članak koji nije dio nacrta statuta, a članovima stranke doslovno je ostavljena prazna crta koju trebaju popuniti sami za broj godina članstva minimalno potreban za pojedine kandidature. No, ipak, kasnije se objašnjava da će kriterije na kraju utvrditi Glavni odbor.