Arsen Bauk traži ukidanje naziva Klub zastupnika nacionalnih manjina / Foto Darko JELINEK
Arsen Bauk smatra da bi ga se trebalo preimenovati u Klub zastupnika izabranih u 12. jedinici. Ne bave se ti zastupnici, kaže, samo pravima nacionalnih manjina
ZAGREB – Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk predlaže da se predstojećim izmjenama saborskog Poslovnika ukine naziv Klub zastupnika nacionalnih manjina. Smatra da bi ga se trebalo preimenovati u Klub zastupnika izabranih u 12. jedinici.
Poslovnik propisuje da klub, između ostalih, mogu osnovati i »zastupnici iz reda nacionalnih manjina«. Zastupnici izabrani po posebnom biračkom pravu u 12. jedinici to redovito i čine i svoj klub nazivaju Klub zastupnika nacionalnih manjina, pod kojim se imenom on vodi i na službenoj stranici Sabora. Bauk, međutim, tvrdi da niti u jednom temeljnom dokumentu ti zastupnici nisu formalno nazvani zastupnicima nacionalnih manjina.
– Oni su tako sami sebe prozvali i to se ime s godinama uvriježilo. Točan bi, primjerice, naziv za Furia Radina bio zastupnik izabran u 12. jedinici u kojoj pravo izbora imaju pripadnici talijanske nacionalne manjine, no, naravno, jednostavnije je reći zastupnik talijanske nacionalne manjine, ističe Bauk.
Preferencijski glas
U Ustavnom zakonu o pravima nacionalnim manjinama piše da njihovi pripadnici »biraju najmanje pet, a najviše osam svojih zastupnika u posebnim izbornim jedinicama«, ali Bauk ne misli da iz toga proizlazi njihovo pravo da se proglašavaju zastupnicima nacionalnih manjina. No, puno je zanimljivije zašto njemu smeta taj naziv.
HDZ ne želi propisati Poslovnikom da se u Saboru smije govoriti samo hrvatskim jezikom. Odbor za Ustav trebao bi sutra prihvatiti izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću i javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga izmjena Poslovnika, a u njemu predsjednik tog tijela Željko Reiner (HDZ) predlaže da se odbiju inicijative dviju braniteljskih udruga da se zastupnicima u Saboru zabrani korištenje drugog jezika osim hrvatskog. Povod su sigurno bili parlamentarni istupi zastupnice SDSS-a Dragane Jeckov, koja govori srpskim jezikom. Prije četiri mjeseca u dijelu javnosti je zbog toga bilo kritika na njezin račun, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković tada je rekao da je zatražio očitovanje stručnih službi može li Dragan Jeckov tako govoriti.
Jandroković još nije otkrio što su mu kazali iz stručnih službi, a Koordinacija udruga hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata te Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara smatrale su promjene Poslovnika dobrom prilikom da se Dragani Jeckov oduzme pravo da u Saboru govori – plata i penzija. Spomenute su udruge poslale prijedloge da u Poslovnik uđe odredba da je u Saboru »u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo« odnosno da se »ne smije govoriti stranim jezikom«. Zastupnicima koji bi kršili te poslovničke odredbe trebalo bi, predlažu, izricati stegovne mjere. No, HDZ, što je jasno iz prijedloga izvješća što ga je Reiner uputio članovima Odbora, o kojem će se oni sutra izjašnjavati, nije prihvatio zahtjeve branitelja. Obrazložili su to činjenicom da se u Ustavu navodi da je u Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i da to »nije potrebno posebno propisivati odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora«.
– Ne zastupaju isključivo oni pripadnike nacionalnih manjina. U Saboru nisu samo tri zastupnika srpske nacionalne manjine. I ja također zastupam srpsku nacionalnu manjinu. Apsolutno sam siguran da je određen broj pripadnika srpske nacionalne manjine glasovao na parlamentarnim izborima za listu na kojoj sam ja bio kandidat, a da su neki od njih dali i osobno meni preferencijski glas. Podaci Državnog izbornog povjerenstva pokazuju koliko je pripadnika srpske nacionalne manjine odlučilo koristiti opće biračko pravo i uzelo glasački listić na kojem su bile stranačke liste. Kako, dakle, pripadnici srpske nacionalne manjine ne glasuju samo u 12. izbornoj jedinici, zastupnike koji su tamo izabrani ne može se nazivati zastupnicima srpske nacionalne manjine, objašnjava Bauk zbog čega će i službeno predložiti da se izmjenama Poslovnika onemogući naziv Klub zastupnika nacionalnih manjina.
Isti status
Ima još jedan argument tome u prilog.
– Ne bave se ti zastupnici u Saboru samo pravima nacionalnih manjina nego i odlučuju o svemu. Imaju status jednak svim zastupnicima. Bili su, recimo, protiv našeg amandmana da oporba sama bira svog predstavnika u Nadzornom odboru HRT-a, a ne da to čini parlamentarna većina. Iskreno, jedino pravo manjine koje je trenutačno u Hrvatskoj ugroženo je pravo parlamentarne manjine, jer se niti ne stavljaju na raspravu točke koje smo mi predložili u dnevni red. Nadam se da će zastupnici iz 12. jedinice ubuduće braniti neka prava parlamentarne manjine, bez obzira na to što oni pripadaju većini, poručuje Bauk dijelu kolega iz zastupničkih klupa.
Ali, ne bi li, pitali smo ga, konzekventno njegovim razmišljanjima bilo ukinuti 12. izbornu jedinicu, pa da pripadnici nacionalnih manjina ne biraju posebne zastupnike.
– Nemam ambiciju mijenjati Ustav, a ni Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Barem ne dok se u ovoj zemlji ne počnu provoditi svi zakoni koji se tiču nacionalnih manjina, za što sam se uvijek zalagao. Tek nakon toga bismo mogli govoriti o promjeni zakonskog okvira. Ja samo želim da se stvari nazivaju pravim imenom. Lako je, ponavljam, dokazivo da pripadnici nacionalnih manjina ne glasuju samo u 12. jedinici, rekao nam je Bauk.
Ovo će biti njegov osobni doprinos raspravi o izmjeni Poslovnika, ali vjeruje da »SDP nema problema s tim«.
