Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. listopada 2019.
Sjednica Vlade

S Hvara u Sabor upućen novi Zakon o otocima. Evo što su smislili u Vladi: Je li to dovoljno za bolji život otočana?

Panorama grada Raba / Foto Damir Škomrlj
Panorama grada Raba / Foto Damir Škomrlj
Autor:
Objavljeno: 26. listopad 2018. u 12:37 2018-10-26T12:37:12+02:00

Novina je i uvođenje otočnog koordinatora čiji će rad financirati Ministarstvo regionalnog razvoja putem županijskih razvojnih agencija te će se voditi računa da se na svakom otoku u svakom trenutku znaju i pripremaju projekti na zajednički način

HVAR Vlada je u saborsku proceduru sa sjednice u Hvaru poslala konačni prijedlog zakona o otocima kojim se stvaraju uvjeti za demografsku i gospodarsku revitalizaciju otoka te njihovu samoodrživost i samodostatnost.

»Ciljevi novoga zakona su da upravljamo otočnom politikom i održivim razvojem otoka, podizanje kvalitete i uvjete života, demografska i gospodarska revitalizacija, samoodrživost i samodostatnost temeljem onoga što zovemo pametni otoci«, rekla je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac te istaknula važnost pripreme projekata koji se mogu financirati iz raznih izvora, s naglaskom na EU fondove.

Pametni otok je onaj koji se uz korištenje odgovarajućih alata i inovativnih rješenja razvija ekološki, društveno, tehnološki i ekonomski održivo, gradeći pri tom kružno gospodarstvo i povećavajući samodostatnost i otpornost na klimatske promjene.

Ključnim odredbama novoga zakona ministrica izdvaja uvođenje pojmova otočani, otočnost te novi model razvrstavanja otoka i novi pristup strateškom planiranju razvoja otoka.

Za nove projekte i – otočni koordinatori

Novina je i uvođenje otočnog koordinatora čiji će rad financirati Ministarstvo regionalnog razvoja putem županijskih razvojnih agencija te će se voditi računa da se na svakom otoku u svakom trenutku znaju i pripremaju projekti na zajednički način, navela je ministrica.

Otočni koordinatori obavljali bi poslove organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka.

Proširuje se uporaba postojeće otočne iskaznice da sva prava temeljem zakona budu na jednom mjestu.

Zakonom su obuhvaćene mjere subvencioniranja javnog pomorskog i cestovnog prijevoza, besplatni prelazak mosta, zatim izjednačavanje cijene pitke vode na kopnu i na otocima za kućanstva i za gospodarstvenike i dr.

Žalac je još navela i poticanje društvenog poduzetništva za koje isto postoji temelj u europskim fondovima, uklanjanje otpada s otoka kao ključna tema koja se također može financirati iz fondova EU, kao i trenutno velik problem s divljači i uklanjanjem invazivnih stranih vrsta, navela je još Žalac.

Dodaje tome i nastavak poticanja razvoja civilnog društva te poslodavaca, a posebno važnim ističe važnost eksploatacije mineralnih sirovina na otocima.

Novim se zakonom, koji se donosi nakon 20 godina, otok definira kao područje s razvojnim posebnostima, a uvodi se pojam otočnosti – skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem.

Zakonom se omogućava jače uključivanje svih dionika politike razvoja otoka, naročito onih na lokalnoj razini, prilikom donošenja i predlaganja politika usmjerenih na razvoj otoka.

Potaknut će se demografska i gospodarska revitalizacija

Premijer Andrej Plenković ocijenio je u uvodu sjednice, najavljujući točke dnevnoga reda, da će zakon potaknuti demografsku i gospodarsku revitalizaciju otoka.

Ministrica Žalac podnijela je i izvješće o učincima provedbe važećeg Zakona o otocima za prošlu godinu te je navela da je u njoj u otoke sveukupno iz svih resora uloženo 1,7 milijardi kuna.

Hrvatska ima 1244 otoka (50 naseljenih) što je 5,8 posto kopnene površine u sedam obalno-otočnih županija u 59 jedinica lokalne samouprave i obalno more od 31,5 tisuću kilometara četvornih.

Hrvatska, uz Finsku, jedina u Europi ima zakon o otocima, a s obzirom na ustavno određenja otoka kao područja od posebnog interesa država sufinancira, među inim, pomorsko povezivanje otoka s kopnom te povezivanje između otoka, vodoopskrbu te prometnu infrastrukturu.

»Sveukupno od 2004. do 2017. godine govorimo o impresivnim brojkama, preko 21,8 milijardi kuna«, rekla je Žalac.

Najviše je uloženo, navela je, u gospodarstvo i mjere koje pridonose razvoju gospodarstva, više od pet milijardi kuna, a slijedi prometna povezanost i infrastruktura.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.