ZAGREB Aleksej Miller, prvi čovjek ruskog Gazproma, najvećeg dobavljača plina za Europu i tvrtke čija dobit doseže preko 30 milijardi dolara, sastao se na Pantovčaku s predsjednikom Ivom Josipovićem i kasnije u Vladi s premijerom Zoranom Milanovićem te ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom. Iako službene izjave i priopćenja objavljena nakon sastanka ne otkrivaju ništa konkretno, neslužbeno doznajemo da je konkretnih prijedloga s ruske strane ipak bilo. Gazprom je zainteresiran za ulazak u Inu, kao i za istraživanje i eksploataciju plina, prvenstveno na hrvatskom kopnu. Također, razgovaralo se o projektu Južni tok, plinovodu kojim bi ruski plin u Europu dolazio zaobilazeći Ukrajinu. Hrvatska bi se na njega spojila ne samo odvojkom na magistralni vod, kao što se ranije spominjalo, već nam Rusi predlažu gradnju tzv. račve, iz koje bi se plinovod dalje širio put Slovenije i BiH, Kosova, Albanije. Riječ je o, kako se na prvu »loptu« može čuti, boljoj varijanti od samog priključka na magistralni vod, kojeg nismo dobili.
»Aleksej Miller ne bi ovamo dolazio da nema konkretne prijedloge. Iznio ih je Josipoviću i Milanoviću, na sve tri teme – Južni tok, Ina i istraživanje plinskih nalazišta. Njegovo je glavno pitanje bilo jesmo li za te prijedloge ili nismo, a naš je odgovor bio da jesmo, ukoliko se budu poštivali prvenstveno interesi Hrvatske«, otkrivaju nam, neslužbeno, upućeni u ishod jučerašnjeg sastanka. Kad je Ina u pitanju, doznajemo, premijer je ruskoj delegaciji jasno dao do znanja da su svi dobrodošli kao partneri u Ini ukoliko se budu vodili interesima hrvatske države, a to su očuvanje proizvodnje odnosno rafinerija, povećanje proizvodnje i rezervi. Uspiju li se u skladu s tim, hrvatskim zahtjevima, dogovoriti s MOL-om u Budimpešti, dobrodošli su u Ini, poručeno im je. Uslijede li, dakle, po nas pozitivni pregovori Gazproma i MOL-a u Mađarskoj, može se očekivati i vrlo konkretna ponuda Gazproma na Vladinom stolu. Vlada, podsjetimo, sprema izmjene zakona o Ini kojima bi imala pravo amenovati, ili zabraniti ulazak novog partnera izvan EU-a u Inu ukoliko procijeni da to nije u interesu države.
Neposredno nakon sastanka u Vladi, Miller je izbjegao komunikaciju s novinarima, dok je Vrdoljak samo kazao kako se razgovaralo o energetskoj politici, o planovima istraživanja i proizvodnje na natječajima za koncesije koji će uslijediti te o Ini – ali ništa konkretno.
»Da, zainteresirani su, kako sam shvatio po njihovim najavama – za istraživanja i eksploataciju ugljikovodika, i to prvenstveno na kopnu. Mi imamo politiku otvorenih vrata, i onaj koji donese najbolji interes za Hrvatsku i njene građane, dobit će taj natječaj«, kazao je Vrdoljak. Kako doznajemo, natječaj za istraživanje ugljikovodičnih potencijala na kopnu trebao bi biti objavljen 18. srpnja, i za njega su Rusi zainteresirani više nego za posao na moru. Gazpromovi ljudi već su ranije posjetili i sobu s podacima o jadranskim plinskim blokovima, no kopno je ono što ih više zanima, budući da za taj posao imaju bolji »know how«. Drugdje u svijetu se javljaju i za istraživanja na moru, ali obično kao manjinski partneri u drugim konzorcijima.
Koliko plina u kontinentalnom dijelu ima, pouzdano se ne zna, no pretpostavlja se da je također riječ o dobrom potencijalu. »Miller ne bi ovamo dolazio zbog sitniša«, govore nam upućeni, napominjući kako će iduće godine biti objavljeni i natječaji za istraživanje Dinarida.
Kako je priopćeno iz Ureda predsjednika, Josipović je primio predsjednika uprave Gazproma Alekseja Millera te zamjenika generalnog direktora Gazpromnefta Vladislava Barišnjikova, s kojima je razgovarao o više tema. Predsjednik je također naglasio kako vodi politiku »otvorenih vrata« za razgovor sa svima čiji su poslovni planovi sukladni hrvatskim nacionalnim interesima. Hrvatska energetska politika, naši ekonomski interesi i europska energetska politika okvir su za odnose sa svim stranim partnerima.
Izaslanstvo Gazproma i Gazpromnjefta iskazalo je interes za prijavu na natječaj za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu, potvrđuju na Pantovčaku, na kojem su Rusima kazali kako će postupak odlučivanja na natječaju biti u cijelosti transparentan, s jednakim odnosom prema svim ponuđačima.
