Da je spreman i dalje voditi Hrvatsku narodnu banku, guverner je premijeru kazao u siječnju, a sada je, kaže, na Vladi da ocijeni mogu li i dalje uspješno surađivati ili ne
Početkom siječnja bio sam na razgovoru s premijerom Milanovićem na kojem se govorilo i o budućem vodstvu Hrvatske narodne banke. Rekao sam tom prilikom da sam spreman ostati na mjestu guvernera u još jednom mandatu ako Vlada ocijeni da uspješnom suradnjom s HNB-om može početi rješavati gospodarske teškoće i promijeniti negativne tendencije. Od tada je prošlo pet mjeseci i na Vladi je sada da ocijeni možemo li uspješno dalje surađivati ili ne, rekao nam je u Opatiji guverner Željko Rohatinski, kojeg smo pitali ostaje li definitivno na čelu središnje banke. Nakon siječanjskog sastanka, kaže, na tu temu više nije razgovarao s premijerom.
No, kao što je uostalom i poznato, načelni dogovor da Rohatinski ostaje guverner već je tada postignut, a budući da se mandat bliži kraju, na potezu je Vlada. Procedura je inače takva da izvršna vlast prijedlog guvernera predlaže parlamentu.
Naime, mandat cijelog Savjeta HNB-a traje do 12. srpnja ove godine. Po postojećem zakonu, tada se mora izabrati novi Savjet, i to šest unutarnjih članova i osam vanjskih, s tim da za šest unutarnjih mandat traje šest godina, a za osam vanjskih samo jednu, do ulaska zemlje u Europsku uniju. Ulaskom u EU se broj članova Savjeta smanjuje sa 14 na osam, pri čemu prestaje mandat vanjskih, dok se dva člana još moraju imenovati, ali oni više neće biti vanjski članovi, već djelatnici HNB-a. Rohatinski veli da se konzultacije o sastavu novog Savjeta još nisu vodile.
U Banskim dvorima smatraju da su Rohatinski i njegov zamjenik Boris Vujčić »ista škola«, tako da je gotovo svejedno tko će od njih dvojice biti guverner Narodne banke.
– Još ćemo o tome razmisliti, ali moguće je da Rohatinski ostane guverner i iduće dvije godine, a da ga onda naslijedi Vujčić i do kraja odradi šestgodišnji mandat, rekao nam je visoki vladin dužnosnik.
Određene rezerve prema Rohatinskom možda su motivirane njegovom recentnom tvrdnjom da u hrvatskom gospodarstvu »pada sve što ne bi smijelo pasti« i procjenom da će BDP u 2012. pasti jedan posto, a ne rasti za 0,8 posto, kako je planirala Vlada.
