arhiva NL
Riječ je o oprobanom receptu, mi se opterećujemo, a vlada se rasterećuje, odnosno preuzimamo nove poslove bez da se to financijski prati, kaže Vojko Obersnel koji se protivi Mostovom prijedlogu
Zakonske izmjene kojima bi se ispunilo jamstvo Mosta da se plaće administracije u lokalnim jedinicama ograniče na 15 posto, umjesto sadašnjih 20 posto, poslovnih prihoda, ipak se neće u Saboru usvajati prije formiranja Vlade, potvrdili su nam to izvori iz HDZ-a i Mosta. Za te izmjene uzet će se dovoljno vremena kako bi se raspravile i sa zainteresiranim gradovima i općinama, odnosno njihovih udrugama. Iako se posljednjih dana neslužbeno govorilo i o ustavnim tužbama lokalnih jedinica ako se Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi izmijeni bez konzultacija s njima, to se po svemu sudeći ipak neće dogoditi. Prema neslužbenim informacijama od lokalnih čelnika takve bi izmjene uglavnom pogodile općine, i to one najmanje razvijene, njih oko 60-ak, dok bi većina gradova uspijevala ispuniti nova ograničenja.
Iz Udruge gradova poručuju da bi donošenje takvih propisa bez konzultacija s udruženjima lokalnih vlasti predstavljalo kršenje domaćih pravnih akata, ali i Europske povelje o lokalnoj samoupravi, čiji članci obvezuju državu potpisnicu, a to je Hrvatska, da se s lokalnom samoupravom konzultira pri donošnju propisa koji se izravno tiču lokalnih vlasti te jamče pravo na adekvatnu naknadu za rad. »Ukoliko Sabor donese te propise bez konzultacija, upravna tijela Udruge gradova će na hitnoj sjednici razmotriti podnošenje prijedloga za ocjenu ustavnosti i notifikaciju Vijeću Europe o kršenju Povelje«, najavljuju iz Udruge gradova. Napominju i da je u Hrvatskoj proveden nadzor nad primjenom Povelje, da se uskoro očekuje rasprava o izvješću na Vijeću Europe, te da bi dodatne pritužbe zasigurno imale utjecaj na zaključke Vijeća.
Iz Udruge općina stiže poruka da »će se uključiti u konzultacije koje su predviđene prije stupanja na snagu Zakona o plaćama u lokalnoj, područnoj (regionalnoj) samoupravi«, te da će braniti interese hrvatskih općina, jer se ne radi samo o plaćama dužnosnika, nego i svih zaposlenika u općinama kojih je ukupno tek oko 3.000. Napominju i da neke općine imaju potpisane kolektivne ugovore sa sindikatima.
– Tražit ćemo da se općinama vrate sredstva koje je država uzela jedinicama lokalne samouprave kroz porezne reforme, da se poštuje načelo supsidijarnosti, a također ćemo se pozvati i na Europsku povelju o lokalnoj samoupravi, stoji u odgovoru koji nam je poslao glavni tajnik Udruge općina Brno Hranić, HDZ-ov načelnik Općine Vidovec. Što se tiče mogućih tužbi ako se zakon usvoji po hitnoj proceduri, Hranić odgovara da »ne razmišljaju podizanju tužbe nego će argumentima braniti opstojnost hrvatskih sela i općina«. Tendencija je i EU da se revitaliziraju ruralne sredine pa vjerujem da će u tom smjeru djelovati i novi premijer i ministri u vladi koji razumiju tešku situaciju u ruralnim sredinama. Postoje procedure koje se moraju poštovati i načela koja smo prihvatili ulaskom Hrvatske u EU, napominje Hranić koji je i član Predsjedništva Odbora regija EU.
Cjelovita reforma
Gradonačelnik Vojko Obersnel ocijenio je prijedlog Mosta koji se tiče limitiranja izvornih proračunskih prihoda za plaće zaposlenika na 15 posto kao čistu demagogiju i nastavak silovanja lokalne i regionalne samouprave s državne razine.
– Naglašavam da Grad Rijeka neće imati nikakav problem ako takav prijedlog bude prihvaćen jer smo mi na 11 posto izdvajanja izvornih proračunskih prihoda za plaće zaposlenih u gradskoj upravi. No, prijedlog je neprihvatljiv zbog više razloga. Prvo, Božo Petrov i njegovi suradnici iz Mosta zaboravljaju da je Hrvatska potpisnica Europske povelje o lokalnoj samoupravi kojom je regulirano da se zakoni koji se odnose na financiranje gradova, općina i županija ne mogu prihvaćati bez konzultacija s udrugama općina, gradova i Zajednicom županija. To bi Petrov, koji želi biti predsjednik Sabora, trebao znati. Drugo, svi se slažemo da je potrebna reforma lokalne i regionalne samouprave. Istu tu reformu predsjednik Mosta puno je puta spominjao pa sam od njega očekivao konkretan prijedlog u tom kontekstu. Očekivao sam prijedlog koji će osigurati nastavak decentralizacije. A dobili smo demagoški prijedlog zakona koji će izazvati velike probleme u mnogim jedinicama lokalne samouprave koje nisu same krive za proračunsko stanje – ocijenio je Obersnel. Riječki gradonačelnik naglasio je da jedino cjelovita reforma ima smisla, a ne prijedlog zakona koji bi trebao stupiti na snagu od 2018. godine.
– Od ozbiljne vlade bi se očekivalo da iskoristi vrijeme za cjelovit prijedlog reforme. Ovako, imamo nastavak politike vlada Jadranke Kosor i Zorana Milanovića kada je riječ o lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Kosoričina Vlada uzela je lokalnoj samoupravi milijardu kuna, a to je napravila i Milanovićeva Vlada. Zbog toga ocjenjujem da je i sada riječ o demagogiji i silovanju lokalne i regionalne samouprave. Priča da će se na taj način osigurati sredstva za razvojne projekte i redovne djelatnosti, a na štetu zaposlenika, je demagogija. Riječ je o oprobanom receptu, mi se opterećujemo, a vlada se rasterećuje, odnosno preuzimamo nove poslove bez da se to financijski prati. Tako smo morali zaposliti ljude koji rade na izdavanju građevinskih dozvola, oformiti prometno redarstvo kako bi se policija rasteretila, moramo zaposliti nove komunalne redare jer su dobili 10-ak novih zaduženja. Sredstva od države dobili nismo. Zbog svega toga protivim se takvom zakonskom prijedlogu i smatram ga demagogijom – kaže Obersnel.
Županija na 11,5%
Primorsko-goranska županija troši 11,5 posto izvornih prihoda svog proračuna na plaće zaposlenih, kaže župan Zlatko Komadina.
– Čudim se kolegama iz Mosta koji se zalažu da plaće zaposlenih u Hrvatskoj budu manje. Mislim da se politika treba zalagati da svi oni koji žive od svoga rada nastoje da imaju više i da bolje žive svi građani Hrvatske. Naravno da se slažem da se masa plaća u lokalnoj i regionalnoj samoupravi može smanjigati. Predlažem državi da preuzmu natrag 80 zaposlenika u PGŽ-u, koliko smo ih mi zaposlili za poslove izdavanja građevinskih dozvola ili 20 službenika za zdravstvo i školstvo, djelatnosti koje čine 60 posto proračuna županije, pa će statistika odmah biti bolja, kaže Komadina.
– Čudim se da prijedlozi dolaze od onih koji nikada u županijama radili nisu, a ukoliko smatraju da nešto treba, onda treba imati i partnerski odnos s institucijama kao što su zajednice gradova, općina i županija pa trebaju te ljude pitati što misle o tim prijedlozima, kao i što misle o motivima predlagatelja. Dodatno napominjem da najavljenom reformom poreza na dohodak nitko još ni ne zna koliko će pasti proračuni lokalne i regionalne samouprave – upozorava Komadina.
