Riječki bogoslovi izbačeni nezakonito iz sjemeništa?

Siniša Pavić

16. studeni 2011 07:00

Crkva ima pravo isključiti osobe koje krše njena etička uvjerenja, ali upitna je zakonitost načina na koji su dobiveni podaci, kaže pravobraniteljica Višnja Ljubičić

ZAGREB Koliko god Ured za odnose s javnošću Riječke biskupije trudio u svom priopćenju objašnjavati kako je izbacivanje bogoslova iz riječkog sjemeništa zbog uhođenja i homoseksualnosti unutarcrkvena problematika, dio javnosti i institucija je na novi crkveni slučaj reagirao. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić naglašava kako Zakon o suzbijanju diskriminacije (ZSD) načelno dopušta religijskim organizacijama i udrugama da iz svog članstva isključuju osobe čiji stavovi i životni stil krše važna etičko-religijska uvjerenja i odrednice tih organizacija.

– U tom smislu, načelno gledajući, isključivanje homoseksualnih osoba iz života i djelovanja sjemeništa ulazi u opseg izuzetka od zabrane diskriminacije, kaže pravobraniteljica.

No zakon propisuje kako bilo koja iznimka od zabrane diskriminacije mora biti razmjerna cilju kojem služi, zbog čega bi u konkretnom slučaju moglo doći do određene dileme.

– Bogoslovija je do informacija o seksualnoj orijentaciji diskriminiranih osoba došla na način čija zakonitost bi mogla biti upitna. Bilo koja odluka koja bi se temeljila na informacijama stečenim na nezakonit način bila bi vrlo problematična, smatra Višnja Ljubičić.   Koordinator Centra za LGBT ravnopravnost Marko Jurčić poziva sjemeništarce da se jave u neki od ureda Centra – takav djeluje i u Rijeci – ako ih se na bilo koji način ugrozilo ili diskriminiralo od strane kolega, odnosno profesora svećenika. – Što se tiče same Crkve očito je da je sjemeništarcima uskraćeno pravo na izbor obrazovanja i pravo na izbor profesije. Time je prekršeno nekoliko zakona Republike Hrvatske, poput primjerice onog o radu i o obrazovanju, no ionako smo svjesni da je Crkva od njih izuzeta. Sve je, međutim, tim nemoralnije s obzirom da se svećenička plaća i obrazovanje plaćaju iz javnog budžeta. Da Crkva sama sakuplja novac pa ga troši kako god hoće, ne bi bilo problema. No, Crkva ima poseban status za razliku od građana, institucija, udruga čije se trošenje javnog novca rigorozno kontrolira – ističe Jurčić.   Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa prije svega podsjećaju na autonomnost sveučilišta. Kako nam reče glasnogovornik Ministarstva Duje Bonacci, tek kada nadležna tijela Sveučilišta utvrde o čemu se točno radi, Ministarstvo će moći dati svoj stav.

S obzirom da je Teologija u Rijeci područni studij Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pokušali smo doći i do dekana zagrebačkog KBF-a Josipa Oslića, no nismo uspjeli. Dok, pak, on ne pojasni rektoru zagrebačkog Sveučilišta Aleksi Bjelišu što se dogodilo, teško je i od njega očekivati komentara.