Riječki KBC prva bolnica u državi koja kreće s e-savjetovanjem

Ljerka Bratonja Martinović

18. veljača 2015 15:31

Konzultacije obiteljskih liječnika i specijalista trebale bi smanjiti i gužve po bolnicama / Foto: Arhiva NL

Tako obiteljski liječnik ne mora plućnog bolesnika kojem se stanje pogorša slati na pregled u bolnicu, već može sam izmjeriti pacijentu kapacitet pluća, a nalaze poslati specijalistu kako bi on odlučio o korigiranju terapije. Isto tako, prije slanja pacijenta na kardiološki pregled, njegov liječnik u dogovoru s kardiologom može odrediti koja mu je pretraga potrebna

ZAGREB » Riječki KBC prva je bolnica u državi koja će primjenom e-savjetovanja skratiti put pacijentu do potrebne zdravstvene usluge. Riječ je o konzultacijama između obiteljskih liječnika i bolničkih specijalista o stanju pojedinog pacijenta, čime se ubrzava obrada, a pacijentu štedi vrijeme provedeno pred liječničkim ordinacijama i bolničkim šalterima.

  Nije baš uvijek nužno da se pacijenta šalje na pregled specijalistu. U nekim situacijama liječnici mogu na temelju nalaza i kliničke slike, bez pacijenta, zajednički zaključiti jesu li mu potrebne dodatne pretrage i posjet bolnici, ili nisu. Komunikacija između obiteljskih liječnika i bolničkih specijalista, koja je danas svedena na sporadične telefonske pozive po principu osobnih poznanstava, e-savjetovanjem postaje službena stručna konzultacija koja se, k tome, liječnicima vrednuje kao dodatni rad.    

Pilot-projekt

Tako, na primjer, obiteljski liječnik ne mora plućnog bolesnika kojem se stanje pogorša slati na pregled u bolnicu, već može sam izmjeriti pacijentu kapacitet pluća, a nalaze poslati specijalistu kako bi on odlučio o korigiranju terapije. Isto tako, prije slanja pacijenta na kardiološki pregled, njegov liječnik u dogovoru s kardiologom može odrediti koja mu je pretraga potrebna, koliko je hitna, te pronaći slobodan termin.

  E-savjetovanje prošle je godine kao pilot-projekt uspješno provedeno u KB Dubrava, gdje se pokazalo da u roku od deset minuta do deset dana, a u prosjeku za dva dana, obiteljski liječnik dobije specijalističko-konzilijarno mišljenje i preporuke za postupanje s pacijentom kod kojeg je uočio neki ozbiljniji simptom.

  Kako ističu u HZZO-u, liječnici međusobno komuniciraju putem posebne A5 uputnice koja nije namijenjena pacijentima, a njihov rad na konzultacijama vrednuje se kroz odgovarajući dijagnostičko-terapijski postupak (DTP). Takvim se postupkom, naglašavaju u HZZO-u, postiže brža komunikacija i za obiteljske i bolničke doktore, a pacijenta se kvalitetno zbrinjava i bez njegovog osobnog angažmana.

  Iz HZZO-a su još lani najavili da će kvalitetan projekt e-savjetovanja proširiti na druge bolnice, no od toga do danas niema ništa. Uvjeti za e-savjetovanje, kažu, ostvarit će se kad sve bolnice budu informatizirane i spojene u centralni informatizacijski zdravstveni sustav, što je s obzirom na broj informatički nepismenih i neopremljenih bolnica dalek cilj.    