Rijeka će do kraja desetljeća dobiti 49,6 milijuna eura iz europskih fondova za financiranje projekata u tzv. urbanoj aglomeraciji. Uz Zagreb, Osijek, Split, Pulu, Zadar i Slavonski Brod, Rijeka se uvrstila u sedam hrvatskih gradova koje se smatra nositeljima razvoja na širem području. Svi ti gradovi moći će zajedno iskoristiti 345 milijuna eura iz triju europskih fondova, u sklopu »mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja« (ITU mehanizam). Odluku o tome jučer je predstavnicima gradova uručio Tomislav Tolušić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a.

– Radi se o obliku decentralizacije sredstava iz fondova EU-a za naše gradove i općine, koji spadaju u sedam urbanih aglomeracija. Kakve će aktivnosti poduzeti, to ovisi o strategijama razvoja tih sedam područja. Ona će istodobno biti pokretači razvoja cijele Hrvatske – rekao je ministar Tolušić na prigodnoj svečanosti.

Ubrzanje projekata

Od 49,6 milijuna eura, namijenjenih za Rijeku, koristi će imati i okolni gradovi i općine koji su ušli u šire urbano područje. To su Opatija, Lovran, Mošćenićka Draga, Kastav, Kraljevica, Čavle, Klana i Kostrena, rekao nam je Srđan Škunca, pročelnik za razvoj, urbanizam ekologiju i gospodarenje zemljištem u gradskoj upravi Rijeke.

– Taj novac ubrzat će ostvarivanje projekata iz strategija koje smo definirali – zadovoljno je dodao zamjenik riječkog gradonačelnika Miroslav Matešić. Novac će se rasporediti, kaže, za projekte od zajedničkog interesa, prema utvrđenim kriterijima, na području Rijeke i okolnih naselja. Neki okolni gradovi i općine isprva su se sumnjičavo pitali što im donosi uključivanje u riječku aglomeraciju, ali sada je odgovor na tu dvojbu postao jasniji. »Svi su postali svjesni da će projekti, koje su planirali, sada biti lakše i brže ostvarivi« – ističe Matešić.

Što se tiče Rijeke, dio novca bit će uložen u program Rijeke kao europske prijestolnice kulture, otkrio je pročelnik Škunca. U prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa »Rikard Benčić« uredit će se muzeji, knjižnica i tzv. dječja kuća. Planira se i poboljšanje javnog gradskog prijevoza kupnjom novih autobusa. Nastavit će se revitalizirati kulturno-povijesna baština u funkciji turizma. Planiramo i investicije radi obnove područja bivše rafinerije Mlaka, izjavio je Škunca.

– Sve je to doprinos novom investicijskom ciklusu u Rijeci. Konačni popis projekta utvrdit će se do kraja godine – najavljuje pročelnik. Prvi natječaji, dodaje, bit će objavljeni početkom iduće godine, a glavnina radova izvodit će se 2018., 2019., i 2020. godine.

Novo zajedništvo

Škunca vjeruje da će projekti u sklopu »mehanizma ITU« omogućiti »rađanje novog zajedništva gradova i općina na nekadašnjem riječkom prostoru«. Vjeruje da će kohezija na području aglomeracije Rijeka »biti učvršćena i prihvaćanjem novih članica«, novih općina i gradova, jer oni su upućeni na međusobnu suradnju.

U prvoj varijanti, novac iz fondova EU-a trebala su koristiti četiri najveća grada u Hrvatskoj, ali je – prema Tolušićevim riječima – odlučeno da se uključe Slavonski Brod, Zadar i Pula. Tako će Zagreb dobiti 91,9 milijuna eura, Split 62,8, Osijek 44,1, Zadar 35,3, Slavonski Brod 31, a Pula 30,6 milijuna, kazao je ministar. Spomenutih 49,6 milijuna eura za Rijeku bespovratan je novac iz fondova EU-a, ali će korisnici morati priložiti 25 posto vlastitoga novca. Gradovi mogu novac koristiti za poboljšanje poduzetničkog okruženja i strukovnog obrazovanja, za energetsku učinkovitost i obnovu napuštenih industrijskih objekata, za kulturne objekte, poboljšanje javnog prijevoza i za borbu protiv siromaštva.