Burno je bilo tijekom rasprave o kontroverznom prijedlogu rezolucije o spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima socijalističke zastupnice Edite Estrele, koji na koncu nije dobio većinu, što je zastupnik Davor Stier (HDZ) uzeo kao dokaz da je Europski parlament demantirao sve one koji su hrvatske građane proglasili nazadnim i antieuropskim zbog potpore referendumu o braku. Usporedivši prijedlog zastupnice Estrele – u kojem se pravo na pobačaj tretira kao ljudsko pravo, odbacuje prigovor savjesti za liječnike koji ne žele raditi pobačaje i zagovara ekstenzivni seksualni odgoj djece – s “agresivnom politikom hrvatske vlade u nametanju svjetonazora koji je stran hrvatskom narodu”, Stier zaključuje kako je Europski parlament osnažio princip supsidijarnosti, pravo na priziv savjesti kod pobačaja te pravo roditelja na odgoj djece u skladu sa svojim svjetonazorom i tradicionalnim vrijednostima. Oprečno gledište iznio je europarlamentarac Oleg Valjalo (SDP). I on se osvrnuo na referendum o braku, rekavši kako je zabrinut zbog jačanja radikalnog konzervativizma u Hrvatskoj, koji, kako je rekao, želi ograničiti prava seksualnih manjina, a brine ga i sve veća nesnošljivost prema nacionalnim manjinama. 

Europarlamentarci su glasali i o strožim uvjetima, odnosno zabrani dubokomorskog ribolova, kako bi se spriječilo uništavanje dubokomorskih staništa, naročito u područjima u kojima su ona već iscrpljena ili uništena. Europska komisija moći će potpuno zabraniti dubokomorski ribolov nakon ocjene stanja nakon četiri godine, dok je prvotni prijedlog predviđao opću zabranu dubokomorskog ribolova nakon dvije godine.

Hrvatski zastupnik Tonino Picula (SDP) pozvao je na uvažavanje “specifičnosti ribolova na Jadranu i Mediteranu”, podržavši odredbe o smanjenju neželjenog ulova na minimum. Rekavši kako je i sam rođen na otoku i odrastao uz more, Picula je objasnio kako je na Jadranu riječ o ribolovu koji “iskorištava velik broj vrsta bez jedinstvenog ciljanog ribljeg fonda, zbog čega je teže selektivno loviti”. Također je naglasio kako su u Hrvatskoj ribarske zadruge tipičan oblik organizacije proizvođača te kako razlike među članicama uzeti u obzir, a upozorio je i na problem depopulacije hrvatskih otoka.

Europski parlament odlučivao JE i o privremenom zamrzavanju trgovanja emisijskim jedinicama CO2, čime europarlamentarci pokušavaju popraviti katastrofalnu odluku iz travnja, kada je većinom glasova konzervativnih zastupnika pokopan prijedlog da se korigira europski sustav za borbu protiv klimatskih promjena.

Europski sustav za razmjenu emisija (ETS), koji predstavlja temelj politike borbe protiv klimatskih promjena Europske unije, profunkcionirao je 2008. godine, nakon dvogodišnjeg probnog trgovanja emisijskim jedinicama, ali s planiranom cijenom od 25 eura po toni emisije CO2. Sustav je bio zamišljen kao model preko kojeg bi se državama izdavale dozvola za određenu emisijsku kvotu, a onda bi fizičke i pravne osobe mogle trgovati pravima na emisiju.

Međutim, ekonomska kriza rezultirala je smanjenjem emisija u industriji. Ubrzo je, izbijanjem krize i smanjenjem industrijske proizvodnje, došlo do velikog viška količine dozvola na tržištu u sustavu ETS-a, što je pak dovelo do drastičnog pada cijene jedne tone CO2 na tom tržištu na samo tri eura po toni.

Cijeli smisao sustava ETS-a time je doveden u pitanje, jer se više nije isplatilo koristiti tehnologije koje ne ispuštaju CO2 u atmosferu, kada je zagađenje postalo tako jeftino. Zamrzavanjem trgovanja sada se pokušava povisiti rekordno niska cijena jedinica CO2, a time i neoprostivo niska cijena zagađivanja, kao i ulaganje ekološki prihvatljivije tehnologije. Konačnu riječ o ovom pitanju imat će Vijeće EU, koje će o zamrzavanju trgovanja emisijskim jedinicama CO2 glasati 16. prosinca.