Za energetsku obnovu Fond je morao uzeti kredit / arhiva NL
Fond za zaštitu okoliša ovu će godinu, prvi put u povijesti, završiti u minusu, i to većem od 750 milijuna kuna, upravo zato što su njegove bivše uprave novac dijelile šakom i kapom
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost opterećuje gospodarstvo brojnim ekološkim naknadama, utvrđenima bez jasnih kriterija, koje se zatim nenamjenski troše – proizlazi iz nalaza Državne revizije rada Fonda za 2014., ali i prethodne godine. Osim ove, utvrđene su i brojne druge nepravilnosti, poput činjenice da se jedinicama lokalne samouprave isplaćivalo previše novca za nabavu opreme za zbrinjavanje otpada, a da s druge strane zbog kašnjenja projekata nije povučeno dovoljno novca iz fondova EU-a.
Revizija se osvrnula i na preseljenje Fonda, odnosno Ministarstva zaštite okoliša u luskuzne prostorije Zagreb Towera 2014. godine, što je Fondu trošak najma povećalo za čak 30 posto, zbog čega revizija navodi kako se »kod uzimanja poslovnog prostora u zakup nije rukovodio načelima dobrog financijskog upravljanja«.
Revizija je uočila i to da je Fond lokalnoj samoupravi financirao nabavu opreme za zbrinjavanje otpada koju su JLS-ovi nabavljali po vrlo raznolikim cijenama. Press-kontejneri od deset kubika neki je grad kupovao za, primjerice, 50 tisuća kuna, a drugi za preko 96 tisuća. Neki pak gradovi još nisu bili izvršili ni obveze za koje im je Fond ranije isplatio novac u cijelosti, a ponovno su od njega dobivali novac za iste projekte.
Energetska obnova
Fond za zaštitu okoliša ovu će godinu, prvi put u svojoj povijesti, završiti u minusu, i to većem od 750 milijuna kuna, upravo zato što su njegove bivše uprave novac dijelile šakom i kapom, dok se puno trošilo i na sve više zaposlenih, preuređenje i opremanje uredskog prostora, ali i na, kako pokazuje državna revizija, vrlo nejasne projekte. Kako bi građevinarcima mogao isplatiti izvršene radove u energetskoj obnovi kuća i zgrada, Fond se mora zadužiti za oko 500 milijuna kuna, jer vlastitog novca više nema, a gospodarstvo mu i dalje plaća visoke ekološke namete.
Novac su Fondu, prije svega, osiguravale, odnosno i dalje mu osiguravaju, tvrtke odnosno svi oni koji nešto proizvode ili uvoze u Hrvatsku, odnosno na tržište stavljaju nešto što će kasnije biti otpad – plastične boce i plastiku općenito, staklo, papir, gume, elektronski otpad, vozila, baterije, akumulatore i slično. Svi oni plaćaju ekološke naknade po toni onog što stavljaju na tržište kako bi taj novac kasnije bio upotrijebljen za zbrinjavanje istog tog otpada, dakle namjenski. Revizija jasno kaže da je puno novca potrošeno nenamjenski te da su naknade koje plaćaju proizvođači i uvoznici utvrđene bez jasnih kriterija.
Plastične boce
Od 2006. godine, kad je uspostavljen sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada pa do 2014. godine gospodarstvo je Fondu platilo preko 6,5 milijardi kuna različitih ekoloških naknada, što su u konačnici, u cijenama proizvoda, platili hrvatski potrošači. Na zbrinjavanje tog otpada Fond je, međutim, potrošio 176 milijuna kuna manje.
Na zbrinjavanje ambalažnog otpada – plastičnih boca prije svega, potrošeno je, međutim, više nego što je plaćeno naknada, i to iz novca koji su platili drugi proizvođači – stakla, guma, električnih aparata i slično. Činjenica je da su u sustav dugo dolazile i boce iz drugih država ili ostajale nakon turističkih sezona. S druge strane, proizvođači, odnosno uvoznici električnih i elektroničkih uređaja su od 2007. do 2014. godine platili gotovo 866 milijuna kuna naknada, što je gotovo 400 milijuna kuna više nego što je potrošeno na zbrinjavanje tog otpada.
