Operacija Argentinska sloboda

Repovi argentinske turneje: Kritike svog govora predsjednica odbacila kao “zlonamjerna tumačenja”

Hina

snimio Denis Lovrović

snimio Denis Lovrović

"Tužno je što se ni dan danas ne priznaje žrtva mnogim iseljenicima koji nisu smjeli izražavati domoljublje u svojoj zemlji, težnju za slobodnom i neovisnom Hrvatskom, a koji su za vrijeme bivše Jugoslavije bili zatvarani, proganjani, pa čak i ubijani", stoji u izjavi.



ZAGREB – Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odbacila je “zlonamjerna tumačenja” njezine izjave da su nakon Drugog svjetskog rata brojni Hrvati u Argentini pronašli prostor u kojem mogu slobodno isticati zahtjeve za slobodom hrvatskog naroda i domovine, navedeno je u srijedu iz njezina ureda.


“Ta izjava ni na koji način nije u suprotnosti s vrlo jasno više puta izrečenim stavovima o NDH, kao i o doprinosu antifašizma u stvaranju moderne hrvatske države”, navodi se u izjavi za medije kojom je predsjednica reagirala na prozivanje oporbe.


Šef Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk u srijedu je oštro osudio izjave hrvatske predsjednice ironizirajući da su u Argentini “prostor slobode” pronašli i mnogi Nijemci pri čemu je nabrojao nacističke ratne zločince Eichmanna i Mengelea, a također i ustaške zločince Antu Pavelića, Dinka Šakića i druge.




Predsjednica odbacuje takvu interpretaciju.


“Samo zlonamjerni mogu iz predsjedničine izjave iščitavati veličanje jednog totalitarnog režima i njegovih predvodnika”, navodi se iz predsjedničina Ureda.


“Tužno je što se ni dan danas ne priznaje žrtva mnogim iseljenicima koji nisu smjeli izražavati domoljublje u svojoj zemlji, težnju za slobodnom i neovisnom Hrvatskom, a koji su za vrijeme bivše Jugoslavije bili zatvarani, proganjani, pa čak i ubijani”, stoji u izjavi.


Primajući u ponedjeljak povelju počasne građanke Buenos Airesa u tamošnjoj gradskoj vijećnici predsjednica je rekla da su “Hrvati u Argentini dijelili sudbinu svoga naroda i za vrijeme trajanja bivšeg jugoslavenskog komunističkog režima, kojemu je smetalo svako isticanje nacionalnog imena, hrvatske zastave i grba ili ispovijedanje vjere” i da su “nakon Drugog svjetskog rata mnogi Hrvati u Argentini pronašli slobodu u kojoj su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskoga naroda i domovine”.


Saborska zastupnica GLAS-a Vesna Pusić prokomentirala je to riječima da je “nečuveno da predsjednica govori protiv Ustava vlastite zemlje”.


Nije moguće u potpunosti točno odrediti koliko Hrvata i njihovih potomaka danas živi u Argentini, no najrealnija brojka ja oko 250. 000 pripadnika te zajednice, stoji na stranici Državnog ureda za Hrvate izvan domovine i spominje su tri vala iseljavanja.


Hrvati su se u Argentinu u većem broju počeli doseljavati poslije 1848.


Drugi val doseljavanja, koji je bio mnogo brojniji od prvog, zbio se između dva rata, između 1918. i 1939. godine, navodi se.


Treći i posljednji val bio je poslije Drugoga svjetskog rata, između 1945. i 1956., kada je u Argentinu došlo oko 20 000 Hrvata, političkih emigranata, ali i dio ustaške vrhuške.


Bauk je u svojoj kritici rekao da ne generalizira da su svi oni Hrvati koji su prije i nakon Drugog svjetskog rata otišli u Argentinu pripadnici ustaškog pokreta i njihovi dužnosnici, ali je ocijenio da “u kontekstu u kojem je rečeno i posebno nakon nekih izjava poslije toga, predsjednica Republike mora dobro objasniti ovu svoju izjavu”.