ZAGREB Odbor za Ustav predložio je Saboru da za 1. prosinca raspiše referendum na temelju potpisa koje je prikupila građanska inicijativa ‘U ime obitelji’, a koja traži da se u Ustav unese definicija braka kao životne zajednice muškarca i žene.

Sam tekst odluke je, međutim, sporan oporbenim i vanjskim članovima Odbora, jer u njoj stoji da »Hrvatski sabor raspisuje državni referendum radi donošenja odluke o referendumskom pitanju utemeljen na zahtjevu za raspisivanjem referenduma građanske inicijative ‘U ime obitelji’ da se pristupi promjeni Ustava na način da u Ustav uđe definicija braka kao životne zajednice muškarca i žene«.

Laburist Dragutin Lesar upozorio je da se u takvoj formulaciji krije zamka.

»Referendum će se raspisati, provesti i na njemu će se, neovisno o odazivu, donijeti odluka. Tek nakon toga Sabor će pokrenuti postupak promjene Ustava, a u završnoj varijanti većina može odlučiti da takva odredba ne uđe u Ustav, da se premjesti na neko drugo mjesto u Ustavu ili da za takvu odluku naprosto neće glasati«, upozorio je Lesar.

I Vladimir šeks (HDZ) smatra da bi takva formulacija zakomplicirala promjenu Ustava, te da je »u oštrom neskladu s ustavnom odredbom po kojoj se na ustavotvornom referendumu Ustav mijenja neposredno«.

»Ovako bi se nakon referenduma išlo u pristupanje promjeni Ustava, što nije intencija ustavotvorca. Intencija je da je odluka na ustavotvornom referendumu definitivna i neopoziva i da je njome promijenjen Ustav«, rekao je Šeks.

Dragan Zelić (GONG) upozorio je da bi takva odluka mogla voditi ustavnoj krizi.

»Ako dođe do izglasavanja Sabor može odbiti volju naroda. Ja se samo nadam da su vladajući svjesni odgovornosti u ovom slučaju i svjesni da tim scenarijem otvaraju vrata debeloj i ozbiljnoj ustavnoj krizi u ovoj zemlji«, rekao je Zelić.

I Nenad Stazić smatra apsurdnim da Ustav na referendumu može promijeniti i 5000 birača, dok je za njegovu promjenu u Saboru potrebna dvotrećinska većina, dakle 101 glas zastupnika, koji su, da bi postali zastupnici, na izborima ukupno morali dobiti najmanje 1,5 milijuna glasova.

»Takve kriterije iskoristila je inicijativa ‘U ime obitelji’. Krenulo se opasnim putem, kojim će se nastaviti, jer izlaza nema. Mi ćemo uskoro imati ideološki ocrtan Ustav. To se može spriječiti samo ako sada, kod promjena Ustava, postrožimo kriterije za referendum, no pojedine stranke to ne žele učiniti, nego guraju državu i društvo u jedno nestabilno razdoblje, kada će se mijenjati Ustav glasovima malog broja birača«, kazao je Stazić.

Na tumačenja da je Ustav automatki promijenjen ako je odluka na referendumu pozitivna, najavio je da će, ako Ustavni sud i ustavnopravni stručnjaci tako protumače referendumsku odluku, »parlamentarnoj većini predložiti da raspiše referendum na kojem bi građani odgovarali na pitanje ‘jeste li za to da se stranci protiv koje je pokrenut sudski postupak zabrani političko djelovanje’«.

»Uvjeren sam da će takav referendum uspjeti«, kazao je Stazić.

Goran Beus Richembergh (HNS) ostao je suzdržan oko donošenja odluke o raspisivanju referenduma, a predložio je da se od Ustavnog suda zatraži da se očituje je li inicijativa podnesena u skladu s Ustavom.

On smatra da bi inicijativa bila valjana da je podnesena u obliku amandmana, odnosno da je točno naznačeno na kojem mjestu u Ustavu bi trebala stajati takva odredba.