ZAGREB  U Hrvatskoj volontira nešto manje od 30 tisuća osoba, a svaki od volontera u prosjeku za zajednicu radi 60-ak sati godišnje.

Žene su sklonije radu za zajednicu od muškaraca, odnosno preko 60 posto volontera su žene. Prema podacima iz 2013. godine 71 posto volontera bilo je u dobi od 19 do 65 godina, 22 posto u dobi do 18 godina te sedam posto starijih od 66 godina. Dade se to iščitati iz podataka Ministarstva socijalne politike i mladih koje je pripremilo nacrt Nacionalnog programa za razvoj volonterstva, kao i plan njegove provedbe za naredne tri godine. Cilj je osnažiti rad za zajednicu s obzirom na to da je Hrvatska prema pokazateljima relevantnih istraživanja, jedna od zemalja s izrazito niskom stopom volontiranja. Koliko ona iznosi, zapravo je teško reći jer različita istraživanja kazuju da se stopa kreće od devet do 50 posto, što je posljedica neusklađenosti kako metodologije, tako i metodoloških ograničenja provedenih istraživanja prvenstveno vezanih uz uzorak.

»Iako je u proteklih desetak godina provedeno više istraživanja u području volontiranja koja, općenito govoreći, u većoj ili manjoj mjeri ukazuju na pozitivan stav i interes ispitanika prema volontiranju, empirijski uvid u volontiranje otežava činjenica da su istraživanja provedena na prigodnim uzorcima, nepostojanje usporednih istraživanja u vremenskoj perspektivi, a problem predstavljaju i različite definicije, kao i različito razumijevanje volontiranja«, navod se u nacrtu Nacionalnog programa za razvoj volontiranja. Cilj je tog programa, kao i njegovih provedbenih mjera u budućim vremenima unaprijediti pravni okvir za volontiranje, razvijati standarde kvalitete kao i razvijati baze podataka o volonterima i organizatorima volontiranja, razvijati kulturu volontiranja kod mladih kao i, među ostalim, uspostaviti sustav praćenja i vrednovanja volontiranja te nagrađivanja takvog angažmana. Naime, reprezentativna istraživanja, kako se navodi u programu, pokazuju niže udjele volontiranja, pa bi se moglo zaključiti »da je volontiranje u Hrvatskoj vrlo nisko, kao i da je učestalost volontiranja na vrlo niskoj razini«.

Manje od 10 posto aktivnog stanovništva volontira u Bugarskoj, Grčkoj i Italiji. Hrvatska bi mogla biti u grupi tih EU članica, ali i u onoj nešto brojnijoj skupini gdje volontira između 10 i 19 posto odraslog stanovništva. U toj grupi niske participacije su Slovenija, Španjolska, Rumunjska, Slovačka, Portugal, Poljska, Malta, Belgija, Češka i Irska. Estonija i Francuska imaju prosječnu razinu volontiranja koja se kreće između 20 i 29 psoto, visoka razina participacije stanovništva sa stopama između 30 i 39 psoto bilježi se u Danskoj, Finskoj, Luksemburgu i Njemačkoj, a više od 40 posto odraslih stanovnika volontira u Austroji, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.