Sasvim sigurno jedan od najživopisnijih i medijima najomiljenijih pripadnika diplomatskog zbora koji djeluje u Hrvatskoj. Anvar Azimov, veleposlanik Ruske Federacije osoba je od velikog diplomatskog iskustva, ali jednako toliko, za profesiju kojom se bavi, atipičan.

Vrlo je otvoren, iskren i krajnje neuvijen u iznošenju svojih, ali i stavova države koju zastupa. Njegov dolazak na godišnju skupštinu riječkog ogranka Hrvatsko-ruskog društva prijateljstva bio je vrlo znakovit iz čitavog niza razloga.

Rijeka naime ima značajne ambicije kao vrlo bitni čimbenik razvoja energetskog sustava Hrvatske, posebno kad je plin u pitanju, ulazi u godinu kad postaje europskom prijestolnicom kulture, a dobro je poznato da je Kvarner i jako omiljena destinacija ruskih turista. S obzirom na to da se razvijaju i značajniji planovi prema kojima bi se u Rijeci uskoro mogao izgraditi Ruski centar, dolazak Azimova je i – poruka.

Zahlađeni odnosi

– O čemu pričamo? Pa robna razmjena Rusije i Hrvatske je sramotna: iznosi svega nešto više od milijardu eura, a minimalni današnji iznos trebao bi biti oko tri milijarde! Znam, čitav je niz čimbenika koji na to utječu, no gledamo li iz čisto ekonomskog kuta, naša je razmjena elementarna. Mogućnosti su goleme, u mnogim sektorima, no, pretežito zbog političkih razloga, one se ne provode – bio je vrlo jasan i nedvosmislen Azimov.

U nešto mirnijem tonu krenuo je elaborirati zbog čega nam je tako kako nam je.

– Da, istina je i to da se odnos između Hrvatske i Rusije nakon vašeg ulaska u EU i NATO značajno ohladio. Naravno, apsolutno poštujemo odluke Hrvatske i posebno njezinog naroda kojem želimo sve najbolje. Ali, koliko god nas drugačiji politički pogledi dijelili, ono u što smo također uvjereni je činjenica da ulogu Rusije u razvoju Hrvatske nitko ne može zamijeniti. Znate, jako teško prihvaćamo kad hrvatska Vlada Rusiju uopće ne spominje kao zemlju od strateške važnosti za napredak vaše zemlje, kad ignorira mogućnost da budemo vaš strateški partner. Kad tako nastupaju – nisu u pravu, Rusija mora biti hrvatski strateški partner.

Rusija mora u tom smislu biti zanimljiva kao ekonomski partner. I ne samo zbog energetskog sektora, zbog plina koji ste od nas lani uvezli u količini od dvije milijarde »kubika«, ne. Potencijali su golemi u mnogim područjima rada, od znanstvene suradnje do one na području kulture – rezolutan je bio Azimov.

Naravno, ono što priječi daljnji rast robne razmjene prije svega su ekonomske sankcije koje su od strane EU-a na snazi već nekoliko godina.

– Svakako, zbog sankcija je hrvatski izvoz u Rusiju značajno smanjen. Znate, Rusija zbog sankcija ima godišnji gubitak na razini 50 milijardi eura. No, države EU-a gube četiri puta više! U takvom se prosjeku nalazi i Hrvatska. Vaš je izvoz u Rusiju prije sankcija bio oko milijardu eura. Znate koliki je danas – svega 300 milijuna. Uklapate se dakle u taj prosjek.

Okretanje glave

A da Rusija s Hrvatskoj nema baš tako mala planove, pokazuje i proces oko Agrokora. Česte su izjave, toplo-hladno, po pitanju ruske vlasničke participacije u toj hrvatskoj mega tvrtki. Nedavno je, u Davosu na skupu najznačajnijih ekonomista svijeta izrečeno kako se Sberbank povlači iz Agrokora. Vijest je istina ekspresno demantirana, sa samog vrha Sberbanka, no upitnici su ipak – ostali.

– Nema ni govora da se Rusija odnosno Sberbank povlače iz Agrokora. Budite sigurni. Stanje je apsolutno stabilno. Druga je stvar ekonomija i mogućnost da se udio, kad mu vrijednost bude najviša proda. No, danas o tome nema govora. Štoviše, Rusija je spremna Hrvatskoj davati i nove kredite i biti veliki investitor u vašu privredu. No, vaše tvrtke i Vlada su protiv toga da Rusija bude strateški partner. Okrećete glavu od te mogućnosti.

A ja tvrdim da su ruske investicije u Hrvatsku veći potencijal od svih investicija koje su EU i SAD zajedno spremni investirati u Hrvatsku. Uostalom, pa znate i sami – vašu slavensku dušu nitko neće bolje razumjeti od nas Rusa. Nemojte se zanositi kako je razvoj bez Rusije moguć – ne, suprotno strateško partnerstvo s Rusijom od vitalnog je značaja za sveukupni razvoj Hrvatske – naglašava Azimov.

Ali da ipak nije sve tako crno, pokazuju brojke: nakon deset godina stagnacije lani su konačno ojačali ekonomski odnosi Hrvatske i Rusije. Jednako je tako bilo vidljivo da se i na institucionalnom planu pokazuje velika pažnja i daje veliki značaj mogućnostima koje donosi jačanje gospodarske suradnje.

– Novu uspostavu dijaloga prije svega treba zahvaliti hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović koja je iznimno mnogo i jednako toliko pozitivno utjecala na oživljavanje naših odnosa. I vidite, odmah je krenulo, a pozitivni se pomaci posebno pozitivno ogledaju na ekonomskom planu. Vaša je predsjednica poslala nedvosmislenu poruku kako Hrvatska itekako želi surađivati s Rusijom, kako u njoj vidi iznimno značajnog partnera, pohvala je bila koju je ruski veleposlanik uputio i – političkoj hrabrosti hrvatske predsjednice.

Bipolarna podjela

S razlogom jer prečesto se ima dojam kako je Hrvatska i dalje zarobljenikom bipolarne podjele svijeta koja je vladala u nekim drugim razdobljima povijesti.

– Nema svijet samo dva pola. Nema više hladnog rata, shvatimo da se svjetska ekonomska moć i sve što iz nje proizlazi disperzirala na nekoliko strana svijeta. Itekako su važni postali Indija i Kina, dok si SAD i dalje uzima ulogu svjetskog policajca ignorirajući ljudska prava što su pokazali u nizu država od Libije do Srbije. Rusija je moćna, ali to ne želi zloupotrebljavati. Morate znati da je SSSR nastanjivalo 300 milijuna stanovnika. Rusija danas ima 150 milijuna stanovnika, ali skoro jednake resurse koje je imao i Sovjetski Savez.

No, koliko godi bila jaka, Rusija nikad više neće utjecati na to da svijet bude bipolaran, već će dopuštati razvojnu disperziju. Iako je Rusija najveća svjetska država nikad ne bi poduzela akciju kakva je poduzeta protiv Sirije te će se uvijek zalagati za takav tip ravnoteže koji će jamčiti – svjetski mir. Volio bih da to shvati i Hrvatska, da se ne boji istaknuti kako joj je želja – strateško partnerstvo s Rusijom. Svatko tko danas u Hrvatskoj želi razvoj, blagostanje za svoje ljude jako će teško to postići bez da mu Rusija bude jedan od strateških partnera – zaključio je Azimov.

Pljesak na otvorenoj sceni koji je dobio nakon svog predavanja na najbolji je način značio potvrdu njegovih riječi. Istina, skup nije bio otvorenog tipa tako da je jasno kao su mu nazočili ljudi koji prema Rusiji imaju drugačiji, pozitivniji stav i senzibilitet od onog koji zbog političkih, vjerskih i kakvih sve već ne predrasuda vlada kod većine stanovnika Hrvatske. I na kraju, ma kako gledali na Azimova i njegovu blagoglagoljivost, u jednom je apsolutno u pravu: energetika je biznis budućnosti o kojem u najvećoj mjeri ovisi i hrvatsko sutra. A taj je posao bez ruskog plina – nezamisliv. Pa ako to onda nije strateško partnerstvo, što ono jeste?