Podaci DZS-a

RIJEKA GUBI STANOVNIKE U inozemstvo se odselile 1.073 osobe, od tamo se doselile 704

Aneli Dragojević Mijatović

Riječ je o nastavku trenda iseljavanja, koji je međutim i ublažen u odnosu na 2015. Najviše je ljudi otišlo u druge jedinice unutar PGŽ-a. Od 36 općina i gradova u PGŽ-u, samo ih 11 ima pozitivan migracijski trend: Viškovo, Kostrena, Lovran, više krčkih općina i gradova, Mali Lošinj, Lopar i Fužine



RIJEKA U Rijeku se u 2016. godini doselilo 2.759, a odselilo 3.259 ljudi, što znači da je na godišnjoj razini, temeljem migracijskih kretanja, Rijeka izgubila 500 stanovnika. Time je nastavljen trend iseljavanja iz ranijih godina. Primjerice, 2015. je u Rijeku doselilo 2.490, a iz nje odselilo 3.373 stanovnika, što daje 883 stanovnika manje, pa ispada da je u 2016. negativni skor i smanjen. Riječ je o novim podacima Državnog zavoda za statistiku, koji prate broj doseljenih i odseljenih stanovnika po gradovima i općinama RH. Prema tim podacima, od zadnjeg popisa stanovništva 2011. Rijeka iz godine u godinu bilježi neto odljev stanovništva, no iseljavanje je problem na razini cijele zemlje, građani odlaze u inozemstvo, a posebno je to izraženo od ulaska u EU kada su granice otvorene za mlade s diplomom, ali i sve one koji žele raditi i europsko tržište radne snage voljno ih je apsorbirati. Ipak, ima i u Hrvatskoj jedinica lokalne samouprave koje povećavaju broj stanovnika, što ovisi o mnogo faktora, odnosno aktivne su i migracije unutar zemlje, pri čemu bi se moglo reći da »Hrvatska seli prema Zagrebu«, pozitivan prirast bilježe i neki gradovi uz more, ali i mjesta u blizina većih gradova, gdje je život možda jeftiniji, a opet su na dnevnoj bazi dostupni svi sadržaji grada kojem gravitiraju.


Dnevne migracije


Dnevne migracije karakteristične su upravo za Rijeku kojoj gravitira cijeli prsten, ali se to ne bilježi, osim činjenice da ljudi rade u tvrtkama na području grada, što međutim više ne prati ni porezni sustav – porez na dohodak ide prema prebivalištu, porez na dobit tvrtke prihod je centralne državne blagajne. Sve to potiče zatvaranje umjesto otvaranja, a kvaliteta života na niz razina pati zbog razmrvljenosti pružanja određenih usluga, umjesto da se koristi sinergija većih prostora. No, niti jedna politička opcija koja je do sada bila na vlasti nije našla za shodno da to izmijeni – ako je već u startu bilo pogrešno postavljeno.


Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista od četvrtka, 19. srpnja 2018.