Hoće li se ponoviti slika iz 2015. kada je na granici »zagužvalao« zbog tretmana migranata / snimio D. KOVAČEVIĆ
Na granici je Srbija počela s pojačanim mjerama, provjerava se svaki teret koji dođe iz Hrvatske, s time da se rješenja fitosanitarne i veterinarske inspekcije mogu čekati i do mjesec dana. Resorni ministri iz BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije pozvali Hrvatsku da hitno ukine »diskriminatorne odredbe pravilnika« i smanji pristojbu do kraja tjedna, inače će reagirati strogim protumjerama
Srbija, BiH, Crna Gora i Makedonija traže hitan sastanak s Hrvatskom oko pravilnika kojim je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede uvelo stroži nadzor voća i povrća koje se uvozi iz tzv. trećih zemalja, odnosno država koje nisu članice Europske unije. Osim proširenog popisa proizvoda koji prolaze kontrolu, tim je propisom povećana naknada za inspekcijski nadzor s 90 na dvije tisuće kuna, što je glavni razlog nezadovoljstva susjednih zemalja koje smatraju da su novim pravilima izravno ugroženi njihovi ekonomski interesi. Stoga su jučer, sa sastanka u Sarajevu, pozvali Hrvatsku da hitno ukine »diskriminatorne odredbe pravilnika« te smanji pristojbu kako bi odgovarala »stvarnim troškovima«. Ako se problem ne riješi do kraja tjedna, četiri države prijete protumjerama koje su spremne uvesti i prije, ako to budu smatrale potrebnim.
Zaštititi potrošače
Resorni ministri iz BiH Mirko Šarović, Srbije Rasim Ljaljić, Crne Gore Dragica Sekulić i Makedonije Ljupče Nikolovski smatraju da je povećanje pristojbe diskriminatorna mjera te traže da odmah bude povučena. Njihove izvoznike najviše pogađa visina naknade za inspekcijski nadzor pa zato pozivaju Hrvatsku da uvede pristojbu koja će odgovarati stvarnim troškovima i biti usklađena s prosječnom cijenom u zemljama regije i Europske unije.
Rješenje trgovinskog spora, smatraju, trebalo bi se naći na zajedničkom sastanku s hrvatskim ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem. Zato su ga, kako su otkrili novinarima, odmah po završetku jučerašnjeg sastanka izvijestili o svojim zaključcima, predloživši da se sastanak održi do kraja tjedna u Podgorici. Tolušić im je odgovorio protuprijedlogom: pozvao ih je na sastanak u Hrvatsku sljedeći tjedan.
Iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede pritom su ponovili da je cilj pravilnika isključivo bolja zaštita potrošača te da su zato uvedene kontrole nad većim brojem vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja. »U skladu s time je prilagođena i visina naknade za izdavanje certifikata o usklađenosti s tržišnim standardima«, poručuju iz Tolušićeva resora, ponavljajući da se pravilnik odnosi za sve treće zemlje i da »nije usvojen s ciljem diskriminacije roba podrijetlom iz nama susjednih država«. Uvjereni su i da je pravilnik u skladu s pravilima EU-a.
»U svrhu obrazloženja navedenih argumenata, smirivanja nepotrebnih tenzija te rješavanja postojećih nesuglasica, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić razgovarao je s kolegama ministrima iz susjednih država te ih pozvao na sastanak u Hrvatsku sljedeći tjedan«, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, dodajući da se inspekcija na granicama, kao i trgovina robom između susjednih zemalja, odvija normalno.
Crna Gora i BiH još nisu uvele protumjere prema Hrvatskoj, ali se u BiH o tome »konzultiraju«, dok se crnogorska ministrica Dragica Sekulić nada da će doći do dogovora s Hrvatskom i da neće biti potrebe za kontramjerama. Četvero ministara odlučilo je tražiti i od Europske komisije da se uključi u rješavanje spora s Hrvatskom, dok će Crna Gora i Makedonija, koje su članice Svjetske trgovinske organizacije, pokrenuti i postupke u okviru te organizacije.
Smiriti napetosti
Smirivanje napetosti, ako je suditi po jučerašnjim izjavama u Sarajevu, žele i druge države. Tako je, primjerice, Rasim Ljajić ustvrdio da cilj zemalja u regiji, među njima i Srbije, »nije da vodimo trgovinski rat, niti to želimo«. Smatra da je za sve države štetno ulaziti »u spiralu mjera i kontramjera«.
No, dodaje, ako se problem uskoro ne riješi, na kontramjere će biti prisiljeni. Srbija je s nekim protumjerama već krenula. Tamošnji mediji izvijestili su preko vikenda da je Srbija počela strogo kontrolirati ne samo voće i povrće, nego i druge proizvode iz Hrvatske, zbog čega ih na tržištu neće biti idućih 30 dana. Ljajić je potvrdio da je do određene mjere nadzor pojačan.
– Tjedan dana smo apelirali na institucije Hrvatske, ali nije bilo ni pisma ni razglednice. Onda smo počeli primjenjivati određene vrste fitosanitarne i veterinarske kontrole, a taj nadzor ćemo pojačavati – kazao je srbijanski ministar, dodavši da zemlje imaju pravo pojačano nadzirati svu robu biljnog i životinjskoj porijekla, a to uključuje voće, povrće, mlijeko, mliječne proizvode, mesne prerađevine.
– Nismo sretni zbog toga, ali smo na tu mjeru prisiljeni – tvrdi srbijanski ministar.
Blic, naime, jučer piše kako je Carinska služba Srbije u koordinaciji sa svim ostalim pograničnim organima i inspekcijskim službama pojačala mjere kontrole i nadzora nad robom biljnog i životinjskog porijekla čije je porijeklo ili zemlja otpreme Hrvatska. »Pojačane mjere kontrole podrazumijevaju uzorkovanje svakog tereta i detaljnu provjeru svakog uzorka, a ne selektivnom metodom kao što je to do sada bio slučaj. Roba se potom stavlja pod carinski nadzor dok se ne dobiju rješenja fitosanitarne i veterinarske inspekcije. Tek po dobijanju pozitivnih rješenja inspekcija u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, roba može biti ocarinjena i puštena u slobodan promet«, navedeno je u priopćenju Carinska služba Srbije.
Ozbiljne posljedice
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) također se nadaju što skorijem rješavanju regionalnog trgovinskog spora jer postoji bojazan da bi mogao imati loše posljedice i po hrvatsko gospodarstvo. Situacija koju su izazvale odredbe novog pravilnika »nije jednostavna«, procjenjuju u Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.
»Premda je pravilnik donesen s ciljem osiguranja većeg obujma kontrole voća i povrća i u konačnici zaštite potrošača, efekt koji je izazvao mogao bi imati negativne učinke za hrvatsko gospodarstvo. Nadamo se da do ozbiljnijih posljedica za naš izvoz neće doći. Zemlje regije najavljuju (i već djelomično provode) pojačan veterinarski i fitosanitarni nadzor za robu životinjskog i neživotinjskog podrijetla iz Hrvatske, što znači takvo postupanje i za primarne poljoprivredne proizvode i za prerađevine. Očekujemo žurno donošenje odgovarajućeg rješenja kako bi se nastavila uobičajena dinamika trgovanja«, odgovorili su iz HGK na naš upit. Pritom podsjećaju da su zemlje regije važne za hrvatski izvoz. »Premda se značaj izvoznog tržišta CEFTA-e smanjio od ulaska Hrvatske u EU, zemlje regije i dalje su naša vrlo značajna izvozna tržišta. Na to tržište izvozimo roba u vrijednosti pola milijarde eura«, podsjećaju iz HGK.
Prema njihovim podacima, u 2016. godini Hrvatska je, ukupno, uvezla voća i povrća u vrijednosti od 288 milijuna eura. Pritom je oko 12 posto uvezenog povrća i pet posto uvezenog voća došlo iz zemalja regije, a ostatak, uz iznimku tropskog voća, iz EU-a.
