Osobe osuđene za ratne zločine sasvim sigurno ne bi trebale imati ovakvu vrstu počasti. Što se, pak, tiče onih koji su optuženi u Haagu, a umrli su prije presude, podsjećam da je niti, primjerice, Slobodan Milošević nije doživio. Kao ni vukovarski gradonačelnik Slavko Dokmanović. Milan Babić objesio se dok je čekao pravomoćnu presudu. Oni su, dakle, kao i Bobetko, pravno ostali nevini. Sugerirao bih stoga onima koji će odlučivati o dodjeli ulice Bobetku da prethodno pročitaju njegovu optužnicu i nakon toga razmisle hoće li to učiniti – preporučuje Pupovac članovima Hasanbegovićevog odbora, ali i zastupnicima Gradske skupštine koji će donijeti konačnu odluku o Bobetkovoj ulici
ZAGREB Mirko Norac jedini je hrvatski vojnik koji je temeljem haške optužnice osuđen za zločin u Domovinskom ratu na prostoru Hrvatske. Nakon što je tužiteljstvo Haškog tribunala Norčev predmet prepustilo hrvatskom pravosuđu, zagrebački Županijski sud osudio je umirovljenog generala na sedam godina zatvora zbog zapovjedne odgovornosti za zločine počinjene 1993. tijekom vojne akcije u Medačkom džepu. Vrhovni sud naknadno mu je kaznu smanjio za godinu dana. U istom sudskom procesu, krivnje je oslobođen general Rahim Ademi i to uz obrazloženje, premda je on bio zapovjednik Zbornog područja Gospić, da je tadašnji načelnik Glavnog stožera mimo njega, preko Davora Domazeta Loše, zapovijedi slao Norcu, koji se nalazi na čelu 9. gardijske brigade. Za Medački džep je Haag optužio i Bobetka, ali je on, nakon što ga je Vlada Ivice Račana 2002. odbila izručiti, u travnju 2003. umro prije početka suđenja.
Netočna procjena
No, unatoč toj optužnici, Bobetko će dobiti ulicu u novozagrebačkom naselju Podbrežje. Odbor za imenovanja ulica Gradske skupštine uskoro će na dnevnom redu imati takav prijedlog Hrvatskog generalskog zbora, u vezi kojeg je procedura jednoglasnom odlukom započela već u prošlom skupštinskom sazivu. Zlatko Hasanbegović, koji sada predsjeda Odborom, misli da Bobetkova optužnica ne može biti razlog da mu se ne posveti jedna ulica u Zagrebu.
– Kad bismo tražili dlaku u jajetu, onda bi svaka osoba mogla biti zbog nečega prijeporna. Bobetko je bio jedan od ratnih načelnika Glavnog stožera, time važan akter Domovinskog rata i zato je zaslužio ulicu. Činjenica je da je protiv njega postojala optužnica, ali svatko je nevin prije pravomoćne presude. Bobetko nije osuđen i njegova je haška optužnica irelevantna. Mislim da su o ovome suglasni svi u Hrvatskoj, ne znam tko bi to bio protiv Bobetkove ulice – rekao nam je jučer Hasanbegović.
Popis srpskih civila
Poslije generalove smrti, Haški sud obustavio je postupak protiv njega, a tužiteljstvo ga je teretilo da je »imao središnju ulogu u razradi, planiranju, odobravanju, naređivanju i/ili izvršenju hrvatske vojne akcije u Medačkom džepu u rujnu 1993., tijekom koje su počinjena teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i zločini protiv čovječnosti«. Bobetko je, tvrdi se u optužnici, prirodom svoje pozicije u Hrvatskoj vojsci »imao razloga znati da su njemu podređene hrvatske snage odgovorne za progon i ubijanje srpskih civila i vojnika koji su se predali, te za pljačkanje i uništavanje zgrada i imovine«, a osim toga »o tome su ga obavijestili njemu podređeni časnici u HV-u i predstavnici međunarodne zajednice«. »Premda je znao da hrvatske snage čine zločine, nije poduzeo potrebne i razumne mjere da ta djela spriječi, niti da kazni njihove počinitelje«, ističe se u Bobetkovoj optužnici. Njezin sastavni dio bio je i popis civila srpske nacionalnosti, njih 29, koje su hrvatski vojnici ubili u Medačkom džepu. Dosad je Bobetko, osim u rodnom Crncu, dobio ulicu u Vrgorcu te općinama Podstrana, Prgomet i Poličnik. Ministar Damir Krstičević u siječnju je jednu od dvorana u sjedištu Ministarstva obrane imenovao po Bobetku.
