Europske direktive

Protiv monopola: Od iduće godine mali poduzetnici i potrošači moći će tražiti naknadu štete zbog “namještanja tržišta”

Branko Podgornik

foto: arhiva NL

foto: arhiva NL

Stoga će Sabor ovih dana hitno usvojiti poseban zakon o postupcima za naknade štete, koji se odnosi na slučajeve kada poduzeća zloupotrebljavaju svoj vodeći položaj na tržištu, kada sklapaju zabranjene sporazume (kartele) i slično, čulo se jučer na međunarodnoj konferenciji koju je o tom pitanju priredila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).



Od iduće godine potrošači i poduzetnici, po svemu sudeći, dobit će snažniju zaštitu od onih tvrtki koje žele namjestiti tržište i ograničiti utakmicu. Moći će tražiti i dobiti naknadu štete od poduzeća koja su prekršila pravila tržišnog natjecanja. To pravo omogućit će im direktiva Europske unije, koja se do kraja prosinca treba ugraditi u pravni sustav Hrvatske i svih članica EU-a.


Stoga će Sabor ovih dana hitno usvojiti poseban zakon o postupcima za naknade štete, koji se odnosi na slučajeve kada poduzeća zloupotrebljavaju svoj vodeći položaj na tržištu, kada sklapaju zabranjene sporazume (kartele) i slično, čulo se jučer na međunarodnoj konferenciji koju je o tom pitanju priredila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).


– U praksi to znači da će tužbu za naknadu štete moći podnijeti svaki građanin ili potrošač, kao i konkurenti na tržištu, svi oni koji smatraju da su zbog povrede propisa plaćali veću cijenu roba, usluga ili radova, objasnio je Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja iz AZTN-a. To će poduzetnicima poslati poruku da se kršenje propisa ne isplati, upozorio je Cerovac.




Oštećeni potrošači i tvrtke imali su i dosad pravo na naknadu štete, ali su sudske postupke protiv prekršitelja rijetko kada vodili. Nevolja je u tome što se oštećeni često nalaze u jednoj državi, a prekršitelji dolaze iz druge države. Stoga se direktivom EU ujednačuju propisi u svim članicama EU, a istodobno se pojačava zaštita građana i ostalih čimbenika.


Procjenjuje se, naime, da potrošači i poduzetnici u EU svake godine gube oko 23 milijarde eura zbog neostvarene naknade štete, koji su im počinili prekršitelji, prema podacima AZTN-a.


– U tužbenim zahtjevima oštećenici će štetu trebati kvantificirati, a na sudu je da utvrdi njenu visinu, kazao je Cerovac. Prema njegovim riječima, oštećenici u Hrvatskoj moći će putem trgovačkog suda tražiti naknadu štete od prekršitelja i onda kada se prekršaj poduzeća utvrdi u nekoj drugoj državi, odnosno, na njezinom sudu ili tijelu nadležnom za zaštitu tržišnog natjecanja.