ZAGREB – Hrvatska neće slati vojnike u Litvu 2017. godine, sudeći prema usvojenom proračunu za iduću godinu. Vlada, naime, projicira odlazak jedne satnije na Baltik tek u 2018. godini, te navodi da će tamo biti samo šest mjeseci.

Hrvatska je načelno pristala sudjelovati s oko 140 vojnika u brigadnoj borbenoj skupini NATO-a koja će biti raspoređena u tri baltičke zemlje te u Poljskoj. Za to je predviđeno malo više od 30 milijuna kuna. Ostaje još vidjeti hoće li druge članice NATO-a uspjeti nagovoriti hrvatsku Vladu da ipak već dogodine pošalje postrojbu.

U toj 2018. godini sprema se još jedna međunarodna misija i to, prema projekcijama, dvostruko skuplja od ove u Litvi. Naime, inženjerijska satnija bi tada trebala otići u jednu UN misiju. Iz samog proračuna nije jasno o kojoj se misiji radi, dapače, stječe se dojam da nije još ni odlučeno gdje će se ići, već bi se to dogodine dogovorilo s UN-om. Predviđena sredstva su oko 70 milijuna kuna, no Ujedinjeni narodi naknadno sufinanciraju dio sredstava u njihovim misijama.

Zanimljivo je da baš proračun pokazuje kako su Oružane snage Republike Hrvatske zapravo stara vojska. Jubilarne nagrade su najbolji pokazatelj toga. Tako je za 2017. predviđeno 300 nagrada za pet godina staža, 600 za 10 godina, a čak 1.300 osoba dogodine puni 20 godina staža. Treba tome dodati i 900 veterana s 25 godina službe.

Dojmljiv iznos u proračunu čine dnevnice i troškovi hotela na ime međunarodne suradnje – ukupno 5,4 milijuna kuna. Radi se o dnevnicama koje se odnose na suradnju MORH-a i OSRH-a s drugim državama i NATO-om, ali ne i na dnevnice iz mirovnih misija.

Iako je vojni proračun povećan za oko 300 milijuna kuna, evidentno je da čak 250 milijuna kuna otpada na »zadane« obaveze. Troškovi za samohodnu haubicu PzH2000 povećavaju za 100 milijuna kuna, a za deset transportnih helikoptera Mi-171 stiglo je vrijeme za remont, što će iznositi dodatnih 100 do 150 milijuna kuna, za koje se također znalo da će ih se morati potrošiti. Kako je stvarno povećanje zapravo 50-ak milijuna kuna, neke važne stavke su i srezane, primjerice sredstva za vježbe i obuku. Istodobno, osigurano je nešto više sredstava za vojarnu u Petrinji. Damir Krstičević tako je već šesti ministar koji se bavi ovim objektom, ponosno nazvanim »Vojarna 21. stoljeća«, a koji postaje nedovršena rupa bez dna.