ZAGREB – Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava ubuduće neće imati pravo na porezne olakšice. Naime, ministarstvo rada i mirovinskog sustava »pročišćava« Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom koji se primjenjuje treću godinu i kojim je uveden kvotni sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Pritom, poslodavci koji ne zapošljavaju u skladu s propisanom kvotom plaćaju novčanu naknadu, dok se one koji kvotu »prebace« nagrađuje. Planiranim izmjenama zakona ukidaju se olakšice za zapošljavanje osoba s invaliditetom, no poticaji koje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) i dalje će se primjenivati. Izmjene zakona nalaze se u postupku javnog savjetovanja, a iako je uglavnom riječ o promjenama koje će propis učiniti čitkijima, ima i ideja koje bi mogle izazvati buru.

Naime, integrativne radionice, kao i zaštitne radionice, odnosno ustanove ili trgovačko društvo koje se osniva radi zapošljavanja osoba s invaliditetom ubuduće neće ostvarivati pravo na subvenciju plaće po svakoj zaposlenoj osobi. Te potpore sada iznose 10 do 70 posto minimalne plaće po zaposlenom radniku, a isplaćuje je ZOSI. Ustraje li se na toj zakonskoj novini, bez subvencije za isplatu plaća ostat će dvije velike ustanove za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom – zagrebački URIHO i splitski DES.

Na ime subvencija plaća prošle godine je URIHO – koji prema podacima s mrežnih stranica zapošljava 481 radnika, pri čemu ih je 55 posto s invaliditetom – primio gotovo 7,3 milijuna kuna, a godinu dana ranije osam milijuna kuna. Splitskom DES-u – sa 216 zaposlenih, od kojih su 54 posto osobe s invaliditetom – lani je pristigla pomoć od 2,6 milijuna kuna, a u 2015. godini od gotovo 4,5 milijuna kuna. Lani su pritom, s 950 tisuća kuna subvencionirane i plaće osoba s invaliditetom zaposlenih u ustanovi Suvenir Arbor.  No, to su tri ustanove kojima su dodijeljeni najviši iznosi subvencija, a pitanje je koliko će manjih ustanova ostati bez te vrste subvencije.

Do sada, to je pitanje osim Zakonom regulirano i u dva pravilnika koja proizlaze iz Zakona. S obzirom da se prema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom briše članak kojim se reguliraju subvencije plaća, teško da će s to pitanje regulirati samo pravilnicima.

Osobama s invaliditetom izmjene zakona trebale bi olakšati ulazak na tržište rada. Naime, da bi ostvarile pravo na profesionalnu rehabilitaciju više im neće biti potrebno vještačenje s ciljem utvrđivanja preostale radne sposobnosti. Profesionalnu rehabilitaciju osigurat će im samo činjenica da su upisani u očevidnik osoba s invaliditetom kojeg vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Osim toga predviđa se i administrativno rasterećenje poslodavaca, pa oni više dokaze o ispunjenju obaveze kvotnog zapošljavanja neće trebati dostavljati u ZOSI u roku od sedam dana od ispunjenja kvote. Te će podatke ZOSI primati iz HZMO-a i ministarstva financija.