Problem izbornih jedinica nije jedini problem izbornoga zakonodavstva / arhiva NL
Za promjene ima sasvim dovoljno vremena. Naime, nakon svibanjskih lokalnih izbora sljedeći, europarlamentarni, su na proljeće 2019., i to je prilika da se u miru uredi izborno zakonodavstvo
Ministarstvo uprave uskoro će formirati više radnih skupina koje će se baviti izbornim zakonodavstvom. Tema reforme izbornog zakonodavstva reaktualizirana je na konferenciji »Hrvatska kakvu trebamo« koju je organizirao »Večernji list«, a u prvi su plan izbile izborne jedinice koje – od izbora do izbora – nisu podjednake veličine po broju birača (zakonski dopuštena razlika je pet posto) nego bilježe ozbiljno odstupanje što znači da glas birača ne vrijedi jednako.
Dragan Zelić iz GONG-a očekuje sustavno i cjelovito rješenje izbornog zakonodavstva, ne samo veličine izbornih jedinica.
– Nadamo se da će Ministarstvo uprave započeti raditi na tome, a vremena nakon lokalnih izbora ima dovoljno, kazao je Zelić i dodao da vidi da u Mostu postoji volja da se to riješi, a nada se da je to i stav Vlade.
Važnost glasova
Predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov kazao je da bi izborne jedinice trebalo drugačije ustrojiti te da bi Zagreb mogao biti jedna jedinica. I on je upozorio na nejednaku važnost glasova (manje je potrebno za mandat u izbornim jedinicama s manjim brojem birača, više u onima s najvećim brojem birača, uz nedopušteno veliko odstupanje), a naveo je da problem izbornih jedinica nije jedini problem izbornoga zakonodavstva.
Bivši predsjednik Sabora Vladimir Šeks smatra da su izborne jedinice vrlo kompleksno pitanje i da bi trebalo otvoriti javnu raspravu o toj temi. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić podržao je promjene izbornih jedinica jer je bitno osigurati da glas birača jednako vrijedi.
Važnost korekcije izbornih jedinica naglasio je i premijer Andrej Plenković i to još kao mandatar. U govoru u kojem je predstavio sastav i program Vlade kazao je da će se napraviti temeljita analiza postojećeg izbornog sustava, a kao nedostatak je apostrofirao prevelika odstupanja birača po broju izbornih jedinica.
Izmjene Zakona o izbornim jedinicama nisu u ovogodišnjem planu normativnih aktivnosti Vlade, ali za promjene ima sasvim dovoljno vremena. Naime, nakon svibanjskih lokalnih izbora Hrvatska će ući u gotovo dvogodišnje razdoblje bez izbora, sve do europarlamentarnih izbora na proljeće 2019. godine, i to je prilika da se u miru uredi izborno zakonodavstvo.
Popraviti sustav
Bivši ministar uprave Arsen Bauk, sadašnji predsjednik Kluba zastupnika SDP-a, kazao je za naš list da postojeći izborni sustav ima dobre strane, a to su proporcionalna zastupljenost lista i ravnomjerna regionalna zastupljenost.
– Ono što treba popraviti je nejednakost glasa, a to je moguće promjenama granica izbornih jedinica ili promjenama njihova broja, kazao je Bauk i dodao da sama promjena ne mijenja sustav nego ga popravlja, a prema njegovim simulacijama ne bi utjecala na izborni rezultat. Kao ministar se zalagao da se taj problem riješi i pritom razmatrao dva različita modela. U prvom je slučaju razmatrao smanjeni broj izbornih jedinica u kojima bi se birao nejednak broj zastupnika, ali bi glas jednako vrijedio. U drugom bi izborne jedinice ostale jednake, u svakoj bi se biralo 13 zastupnika (ne 14 kao sada), a preostalih deset zastupnika bilo bi raspoređeno kompenzacijskim, odnosno poravnavajućim mandatom. Tako bi u pojedinoj jedinici bilo izabrano 13, a u ponekoj i 15 zastupnika, ali bi glas bio jednakovrijedan. Bauk je kazao da se za to zalagao, ali nije bilo političke volje i podrške ni kod opozicije, pa ni u tadašnjoj vlasti.
– Spremni smo podržati svaku promjenu koja poboljšava i suprotstaviti se svemu što pogoršava, zaključio je Bauk.
