Tri zakona koja reguliraju mirovinska prava zaposlenih, prema planu Ministarstva rada i mirovinskog sustava u postupka savjetovanja o izmjenama kreću u drugom kvartalu, koji je pred nama. Riječ je o osnovnom mirovinskom zakonu koji propisuje i radni vijek i uvjete za umirovljenje, zakon o privatnim mirovinskim fonodovima te onaj o beneficiranom radnom stažu kojim bi se značajno trebao smanjiti broj zanimanja s povećanim trajanjem staža osiguranja. Bivša vlada, prije no što je pala, računala je kako će promjene u mirovinskom sustavu zaživjeti s početkom ove godine, aktualna Vlada sudeći prema informacijama s pripremnih sastanaka vezanih u europski semestar i izradu Nacionalnog plana reformi nastavit će putem koji su njeni prethodnici zacrtali. I oni koji tek ulaze na tržište rada kao i svi oni koji su već na njemu reformom će biti pogođeni, no ona će se snažnije odraziti na žene kojima će se ubrzanije povećavati dob za umirovljenje.

Kako je prošla godina praktično izgubljena, tako bi se i promjene koje će se odraziti na više od milijun zaposlenih odgodile za godinu do dvije. Naime, po sadašnjim propisima tek bismo od 2038. godine trebali raditi do 67. godine života kako bismo ostvarili punu mirovinu, a pritom bi postupno produljenje radnog vijeka sa 65 na 67 godina trebalo početi od 2031. godine. Bivša Vlada taj je proces namjeravala ubrzati deset godina, na krajnji rok 2028. godine. Čini se, međutim, da bi se rok mogao pomaknuti na 2029. godinu ili možda čak godinu dana kasnije. Prođe li takva ideja, i muškarci i žene rođeni nakon 1962. godine, odnosno 1963. godine, u mirovinu će odlaziti sa 67 godina, a prijevremenu mirovinu bi mogli ostvariti sa 62 godine života.

Trenutno najveće umanjenje za prijevremeno umirovljenje iznosi 20,4 posto, što znači da prijevremeni umirovljenik, uzme li se u obzir prosječna starosna mirovina za 40 i više godina staža koja je u veljači bila 3.430 kuna, trenutno prima 2.693 kune. Kada bi se sada primijenila jača penalizacija, a u NHS-u upozoravaju da se razmišlja o 25 posto, taj bi umirovljenik primao 2.572 kune. No, realnost je drugačija pa ne treba zaboraviti da je prosječna starosna mirovina u veljači iznosila 2.481 kunu, što znači da je i prema sadašnjoj penalizaciji prijevremena mirovina ispod dvije tisuće kuna.

Žene u ovoj godini u punu starosnu mirovinu mogu s navršenom 61 godinom i devet mjeseci, no za 12, odnosno 13 godina radit će do 67. godine života. Naime, ženama se sada radni vijek povećava za tri mjeseca godišnje, dok se 2030. godine ne izjednače s muškarcima koji rade do 65 godina života. Kako će cijeli proces biti »sažet«, ženama će se radni vijek godišnje povećavati za šest, a ne tri mjeseca, dok se ne dosegne cilj od 67 godina za odlazak u mirovinu. To znači da dio žena koje iduće godine pune 62 godine, neće moći ostvariti pravo na starosnu mirovinu, osim ako nisu rođene najkasnije do kraja lipnja.