ZAGREB Izgradi li plutajući LNG terminal na Krku, Hrvatska će dobiti priliku postati energetskim liderom u ovom dijelu Europe – izjavila je prije nekoliko dana američka veleposlanica u Hrvatskoj Julieta Valls Noyes, dodajući kako postoji interes američkih kompanija za sudjelovanje u tom, ali i drugim sličnim hrvatskim projektima. Izgradnja plutajućeg terminala, naglasila je, može početi ubrzo, zahvaljujući europskim fondovima i komercijalnim investitorima.

»Vjerujemo da projekt LNG terminala ima nisku razinu cijene i rizika te predstavlja poslovnu priliku za Hrvatsku da demonstrira regionalno liderstvo i pruži potporu energetskim ciljevima zemalja jugoistočne Europe«, rekla je veleposlanica, dodajući i to kako interes američkih kompanija postoji i za gradnju Pelješkog mosta, obnovu elektrana, istraživanje i eksploataciju plina.

 Izgradnja infrastrukture

SAD je ozbiljno krenuo u izvoz svog plina te bi se iz uvoznika ovog energenta vrlo brzo mogao premetnuti u jakog izvoznika kojem je, onda, i Hrvatska zanimljiva zbog svog geostrateškog položaja. Novi američki predsjednik Donald Trump najavio je pojednostavljivanje birokracije potrebne za izvoz američkog plina, koji bi mogao preplaviti i europsko tržište. Pitanje je samo hoće li on biti konkurentan ruskom, jeftinijem plinu, odnosno koliko će kupaca imati. Od Amerikanaca Hrvatska ne treba očekivati financijsku pomoć za terminal, a svakako će im biti u interesu prodati nam, odnosno dati u najam brod – plutajući terminal, budući da su američke kompanije i veliki proizvođači te opreme.

Riječ je o usidrenom brodu uz kojeg pristaju tankeri s ukapljenim prirodnim plinom, a zatim se preko njega radi regasifikacija plina, koji dalje odlazi u plinovodni sustav. Preduvjet za pokretanje terminala na Krku je, znači, i gradnja pretovaračke infrastrukture kao i, ništa manje važno, plinovoda, što će biti zadaća državnog Plinacra. Sve ostalo trebao bi financirati privatni kapital, odnosno investitori kojih, navode u tvrtki LNG Hrvatska, i dalje ima, bez obzira što će se, umjesto velikog kopnenog, graditi plutajući terminal puno manjeg kapaciteta, oko 1,8 milijardi kubika umjesto predviđenih (kopnenih) do šest milijardi.

Kako je, međutim, EU s gotovo pet milijuna eura financirala ishođenje dokumentacije za kopneni terminal, taj je posao, navode u LNG-u Hrvatska, potrebno dovršiti, što se i čini. Pri kraju je glavni, idejni projekt kopnenog terminala kao preduvjet za ishođenje građevinske dozvole za kopneni terminal, dok su završena i istraživanja terena na kojima bi se on nalazio – seizmološka ispitivanja, ispitivanje mora i druga. Kad sve ono što je EU platila bude završeno, a očekuje se da će to biti u ožujku iduće godine, krenut će se u realizaciju projekta plutajućeg terminala, za koji će biti potrebno prenamijeniti dokumentaciju, i ishoditi nove dozvole.

Investitori na čekanju

LNG Hrvatska na čekanju »drži« potencijalne investitore i zakupce kopnenog terminala, za koje napominju da su zainteresirani i za ulaganje odnosno zakup kapaciteta plutajućeg, manjeg terminala. Hrvatska energetska regulatorna agencija donijela je tarife za zakup, što je bio preduvjet da se nastave pregovori sa ptencijalnim zakupcima.

U LNG-u Hrvatska računaju da će iduće godine plutajući terminal krenuti u realizaciju, a u rad godinu poslije, 2018., godinu dana prije nego što je proraditi trebao veći, kopneni terminal. Od EU-a se pak očekuje odgovor na pitanje hoće li, moguće, subvencionirati i izradu studija odnosno nove dokumentacije, potrebne za realizaciju plutajućeg terminala.