Dodatni uvjeti

Prođe li novi prijedlog EK, našim ribarima se crno piše

Irena Frlan Gašparović

Dio članica, uključujući Hrvatsku, usprotivio se pojedinim idejama iz Bruxellesa pa se ipak može očekivati  povoljniji kompromis



ZAGREB Ribari, kao i oni koji se bave uzgojem i preradom ribe, ubuduće bi mogli teže dolaziti do novca iz Europske unije ako zemlje članice EU-a prihvate prijedlog Europske komisije o fondu za pomorstvo i ribarstvo za razdoblje nakon 2020. godine.


Europska unija trenutno pregovara o novom sedmogodišnjem proračunu, za razdoblje od 2021. do 2027. godine. U okviru toga Komisija je u lipnju predstavila i prijedlog uredbe o spomenutom fondu. Komisija je tada navela da za sljedeći dugoročni proračun EU-a »predlaže 6,14 milijardi eura za europsko ribarstvo i pomorsko gospodarstvo u okviru jednostavnijeg i fleksibilnijeg fonda«. To znači da će, primjerice, države članice imati više slobode da same određuju mjere koje će provoditi čime se, smatraju u Ministarstvu poljoprivrede, »znatno olakšava provedba u odnosu na dosadašnji način«, pa će i Hrvatska imati mogućnost »uvrstiti svoje specifičnosti u provedbu« u sljedećem programskom razdoblju.


Početak rasprave


Ono što, međutim, Hrvatskoj ne odgovara tiče se dodatnih uvjeta koje je Komisija predvidjela svojim prijedlogom. Uz »uobičajene« kriterije koje treba ispuniti da bi se moglo konkurirati za europski novac, Komisija predviđa i uvjete koji bi se primjenjivali na ribare pojedinačno, a tiču se, primjerice, broja ribolovnih dana, pojašnjavaju u Ministarstvu, napominjući da su »prema trenutnom prijedlogu ovi uvjeti znatno postroženi u odnosu na trenutno razdoblje«. Prema neslužbenim informacijama, predloženi su stroži uvjeti za, primjerice, ulaganje u modernizaciju plovila te za privremeni ili trajni prestanak ribolovne aktivnosti. Broj ribolovnih dana, koji je i dosad bio među kriterijima za dobivanje određene potpore, u prijedlogu Komisije znantno je povećan u odnosu na dosadašnja pravila.




Ribari


Ribari



Time bi se, smatraju naši izvori, jednom broju hrvatskih ribara praktički onemogućilo da sudjeluju na natječajima. No, s obzirom da su rasprave tek u početnoj fazi, a da je dosta zemalja članica već izrazilo rezervu prema tim uvjetima, izvjesno je da će oni ipak biti ublaženi. Računaju na to, očito, i u Ministarstvu poljoprivrede iz kojeg poručuju da Hrvatska »poduzima sve potrebne radnje kako bi se zaštitili interesi hrvatskog ribarstva, u skladu sa našim specifičnostima, te ispravile nelogičnosti u konačnom tekstu Uredbe«.U resoru Tomislava Tolušića nelogičnim smatraju još jedan prijedlog, onaj koji se tiče akvakulture. »Prema trenutnom prijedlogu Europske komisije, neće biti moguće dodijeliti potporu u obliku bespovratnih sredstava za proizvodna ulaganja u sektoru akvakulture, tj. za ulaganja u izgradnju, proširenje, modernizaciju ili opremanje objekata za proizvodnju u akvakulturi.

Povoljni krediti


Naime, prijedlogom je predviđeno ovakva ulaganja, kao i ulaganja u sektoru prerade proizvoda ribarstva i akvakulture, sufinancirati kroz financijske instrumente, odnosno InvestEU«, kažu u Ministarstvu. Drugim riječima, umjesto novca iz EU fonda koji korisnik ne mora vraćati, ovakva ulaganja financirala bi se kroz povoljne kredite osigurane uz jamstvo iz proračuna Unije. No, taj novac, dakako, ne bi bio bespovratan. Hrvatska se tome usprotivila jer smatra da svaka članica za sebe treba birati na koji način će podupirati proizvodnju u akvakulturi i prerađivačku industriju. Konkretnije, da svaka država može koristiti i financijske instrumente (poput programa InvestEU) i bespovratna sredstva te odlučiti hoće li koristiti jedno, drugo ili kombinaciju te dvije mogućnosti. »Ovakav stav je već iznesen u tijeku razgovora s tijelima Europske komisije, te će nadležna tijela uložiti sve svoje napore kako bi se i ova nelogičnost ispravila pri donošenju konačnog teksta Uredbe«, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.