ZAGREB – Vladin prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima u kojem stoji da Vlada u svrhu provedbe strateškog projekta šume, vode, javne ceste i druga javna dobra može neposrednom pogodbom izdvojiti iz javnih dobara izazvao je negativne reakcije dijela javnosti i nevladinih udruga koje tvrde da Vlada njime omogućava »rasprodaju Hrvatske«, a Hrvatska biskupska konferencija za sutra je u povodu toga sazvala konferenciju za novinare.

Ministarstvo gospodarstva prijedlog zakona stavilo je na svoje internetske stranice 15. siječnja i otvorilo desetodnevnu javnu raspravu koja završava 24. siječnja.

U spornom predloženom članku 18 stoji kako »nekretninama u vlasništvu RH, uključujući i šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro, potrebnim za provedbu strateškog projekta raspolaže Vlada u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno odgovarajućim prostornim planom, te ih u svrhu provedbe strateškog projekta može neposrednom pogodbom otuđiti i/ili na njima osnivati stvarna prava o čemu Vlada donosi odluku«.

Pokret Occupy Croatia već nekoliko dana preko društvenih mreža poziva »sve građane kojima je stalo do svoje budućnosti« da na stranici change.org potpišu peticiju protiv tog zakona, koju će poslati Ministarstvu gospodarstva i Vladi. Peticiju je do sada potpisalo gotovo 5000 građana.

»Njihovo objašnjenje je da su to strateške investicije, naše objašnjenje je da je to konačna rasprodaja Hrvatske. Zamazali su nam oči manje bitnim stvarima poput zdravstvenog odgoja, da bi mogli u miru donijeti tzv. Zakon o strateškim investicijama«, navode pokretači peticije koji drže da se njime ugrožava Ustavom zajamčeni suverenitet.

Occupy Croatia priopćio je kako »prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima predstavlja nastavak procesa sustavnog razvlašćivanja stanovnika Hrvatske od svih naših resursa i prirodnih bogatstava, kulturnih dobara i cjelokupne infrastrukture – dakle svega što se naziva javno dobro, te državne imovine – a sve to pripada svima nama – jer smo to stvarali isključivo mi, kao i sve prethodne generacije«. Occupy Croatia ističe kako bi inzistiranjem na ovakvom zakonu »Vlada jasno dokazala da se ponaša prema imovini države i javnim dobrima kao da je to njihovo privatno vlasništvo, što je nedopustivo prema našem Ustavu«.

I Zelena akcija protivi se prijedlogu tog zakona jer »omogućava privatizaciju javnih dobara, poput šuma i vodnog gospodarstva, poljoprivrednog zemljišta i javnih cesta za potrebe realizacije strateških projekata«. »Smanjuje se i mogućnost utjecaja javnosti i otvara prostor za korupciju«, smatra predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić.

Obasuta brojnim kritikama na račun tog zakona na društvenim mrežama Vlada Republike Hrvatske na Facebooku je odgovorila kako se »ništa ne prodaje«.

»Strateški važne tvrtke koje pružaju javne usluge, posebno u elektroprivredi, energetici, prometu, gospodarenju vodama, gospodarenju šumama, željezničkoj infrastrukturi ostat će u vlasništvu Hrvatske«, ističe Vlada.

»Cilj Zakona je skratiti i znatno ubrzati procese ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za ostvarenje projekta, definiraju se procedure i načini ostvarenja investicijskih projekata od strateške važnosti za RH, definira se i priprema projekta, izvedba projekta te stavljanje investicije u funkciju i post-investicijsko razdoblje«, stoji u Vladinom odgovoru.

Podsjeća da je predlagatelj zakona Ministarstvo gospodarstva, a u njegovoj izradi i pokretanju sudjelovalo je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, zatim, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo kulture i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

Vlada ističe da je Zakon nadležan za one projekte koji dobiju status strateškog projekta od interesa za RH, koji kriteriji su također definirani ovim prijedlogom Zakona.