Uskok istražuje objedinjenu nabavu sirovine za INA-u i MOL

Preskupa nafta: Ina oštećena za desetke milijuna dolara godišnje?

Bojana Mrvoš Pavić

MOL je preko svojih sestrinskih tvrtki naftu za Inu iz Budimpešte kupovao za pet dolara po barelu skuplje nego za sebe, doznajemo neslužbeno od  upućenih u USKOK-ovu istragu. USKOK je od uprave Ine  zatražio svu  dokumentaciju o kupovini nafte od 2009. godine naovamo



ZAGREB  MOL je preko svojih sestrinskih tvrtki naftu za Inu iz Budimpešte kupovao za pet dolara po barelu skuplje nego za sebe, doznajemo neslužbeno od upućenih u USKOK-ovu najnoviju istragu u Ini kojom se želi ispitati zajednička nabava nafte za MOL i Inu. USKOK je prije desetak dana od uprave Ine na čelu sa Zoltanom Aldottom zatražio svu dokumentaciju o kupovini nafte od 2009. godine naovamo, nakon što mu je stigla prijava djelatnika Ine u kojoj su izražene sumnje da je MOL za sebe naftu kupovao jeftinije nego za Inu.  


Osim što je zajednička nabava nafte podrazumijevala da je nafta za Inu plaćana pet dolara po barelu više od nafte koju je plaćao MOL, nekvalitetnija je nafta odlazila za Inu, a ona bolje kvalitete MOL-u. Koliko je u čitavom tom periodu Ina točno izgubila, odnosno MOL profitirao, pokazat će eventualno istraga, no od dobro obaviještenih izvora moguće je čuti da se radi o desecima milijuna dolara godišnje.


Ina: To nije istraga


USKOK-ova istraga, napose, trebala bi hrvatskim članovima uprave Ine konačno dati uvid u podatke o »zajedničkoj« nabavi nafte, koje hrvatska strana od Aldotta dugo traži, a ne dobija ih. Podaci su nedavno uskraćeni i ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku. MOL Inom gotovo pa samostalno upravlja od 2009. godine, kad je s Vladom Ive Sanadera potpisao famozni dodatak dioničarskom ugovoru, prema kojem hrvatski članovi uprave uvid u podatke o nabavi nafte nemaju.





Ina je jučer reagirala i na novu Vladinu uredbu o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika koja se podiže s pet na deset posto i imat će, kažu u kompaniji, značajne i dugoročne posljedice na njihovo poslovanje. »Povećanjem visine naknade za eksploataciju ugljikovodika na postojećim poljima za sto posto INA će u 2014. morati platiti 250 milijuna kuna više u usporedbi s dosadašnjim iznosima, dok će ovaj efekt iznositi oko 400 milijuna kuna u narednim godinama«, poručuju iz Ine. Svjesni su  da je naknada za eksploataciju ugljikovodika od deset posto u skladu s većinom stopa u Europi, no svoje su razvojne planove temeljili na, kažu, »predvidljivim regulatornim okvirima«. Ministar Vrdoljak odgovara im kako je i ta povećana naknada najmanja u EU, među najnižima na svijetu te daleko manja nego što MOL plaća bilo gdje drugdje. Nije povećana zbog Ine, pojašnjava, nego zbog drugih kompanija koje zanima hrvatski Jadran.



Iz Ine, službeno, demantiraju informacije prema kojima su USKOK-ovi istražitelji kod njih u upravnoj zgradi, navodeći kako ih je USKOK samo zatražio da dostave dokumentaciju o nabavi nafte. Nije riječ o istrazi, napominju, već o zahtjevu za dostavu podataka.


»Nabava sirove nafte bila je pod revizijom različitih vanjskih revizorskih kompanija više puta tijekom godina. Rezultati revizije uvijek su bili prezentirani i Nadzornom odboru i Upravi kompanije. One revizije koje su se detaljnije fokusirale na praksu posljednjih godina, pokazale su da je kompanija kupovala sirovu naftu u skladu s najboljom industrijskom praksom, plaćajući tržišnu cijenu«, stoji u službenom odgovoru Ine.


Predsjednik uprave Zoltan Aldott, doznajemo, analizu strane konzultantske kuće koja je pokazala da je Ina plaćala tržišne cijene, naručio je nakon što se ozbiljno posumnjalo u to da se iz Ine kroz zajedničku nabavu izvlači velik novac.


Kako ističu u krugovima bliskim Ini, MOL-u se, nakon mnogobrojnih revizija koje su pokazale da je u Ini sve u redu, pokušava bilo kako »spakirati«, što je rezultat nervoze na suprotnoj pregovaračkoj strani.


Nagrada za upravljanje


Komentirajući događanja oko Ine, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ponovio je kako je Ina  vertikalno integrirana hrvatska kompanija u koju se investira, koja je regionalni energetski igrač i koja daje svoj doprinos investicijama u hrvatskom gospodarstvu. Sve ostalo je, kaže, pitanje istražnih organa koji trebaju raditi svoj posao. »Ja na Inu gledam kao veliki potencijal i nećemo dati da propadne«, zaključio je Vrdoljak. Na pitanje postoji li, s obzirom na najave sankcija EU-a prema Rusiji, još uvijek interes za ruskim kapitalom, odgovorio je kako Hrvatska ne prodaje svoj udio pa svi koji žele udio u Ini moraju otići u Budimpeštu.


 Dva najveća sindikata u Ini – Sindikat naftnog gospodarstva i Samostalni sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske poslali su zajedničko priopćenje u kojem izražavaju nadu da će – ukoliko je netko oštetio Inu svojim nezakonitim radnjama – za to i odgovarati pred nadležnim državnim institucijama.

U svjetlu ovih, najnovijih događanja oko Ine, svakako treba spomenuti jednu zanimljivost – britanski financijski magazin »World Finance« Ini je dodijelio nagradu za najbolje korporativno upravljanje u Hrvatskoj, za koju se prijavilo deset domaćih kompanija. Nagrada se temelji na ispunjavanju nekoliko kriterija, pa se tako promatra, između ostalog, i učinkovitost upravljačke strukture. »Ovo je priznanje još jedan dokaz da se kompanijom upravlja uspješno i sukladno najboljoj europskoj i međunarodnoj praksi«, komentirao je nagradu Zoltan Áldott.