Sezona u kojoj je bilo osam posto više gostiju nego lani nije donijela i veće prihode, pa ni uzastopni rast BDP-a ne garantira da će Hrvatska izbjeći krizu koja prijeti iz Europe
Željko Lovrinčević upozorava i na ranjivost Hrvatske u odnosu na velike banke koje su vlasnici banka u Hrvatskoj.
– Ako se bilo koja veća bankarska grupacija, koja je vlasnik hrvatske banke, zatrese Hrvatska neće moći utjecati na to, ističe Lovrinčević. Primjerice talijanski UniCredito i Intesa vlasnici su dviju najvećih banaka u Hrvatskoj – Zagrebačke i Privredne banke.
Rast 0,7 posto
Proračun je od najizdašnijeg poreza, PDV-a, koji najbolje govori što se događa u gospodarstvu, u srpnju ove godine zaradio 188 milijuna manje nego lani u istom mjesecu, dok je kolovoz, prema podacima Ministarstva financija, 80 milijuna kuna u plusu u odnosu na prošlogodišnji. To znači da su prihodi od PDV-a u ta dva mjeseca manji za oko 1,4 posto.
U ta dva mjeseca manji su i prihodi od trošarina i to za ukupno 18 milijuna kuna s time da je taj prihod u kolovozu jednak kao i lani. Prihodi od trošarina tako su pali za oko 0,5 posto. Zarada od doprinosa na plaće na razini je prošlogodišnje, pa sve ukazuje da od povećanja broja gostiju proračun zasad nije imao koristi.
Prihodi od turizma značajno su ispod fizičkih pokazatelja u toj djelatnosti, napominje i premijerkin ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević, ali upozorava da je turistička sezona u Hrvatskoj bila puno bolja nego u većini zemalja. Lovrinčević procjenjuje da će u trećem kvartalu rast biti otprilike na razini prethodnog tromjesečja, pa dva uzastopna kvartala s rastom BDP-a znače izlazak Hrvatske iz recesije.
– Na kraju godine rast će biti oko 0,7 posto, što je manje od onoga što je većina prognostičara ali i službenih institucija planirala, procjenjuje Lovrinčević. Vlada je, primjerice, proračun za ovu godinu sačinila prema planu da će BDP rasti po stopi od 1,5 posto.
Jačati devizne pričuve
Ipak, premijerka Kosor će, uz završene pregovore s Europskom Unijom, na izbore i sa službenom potvrdom da je zemlja izašla iz recesije, doduše puno kasnije od većine europskih zemlja. No, čini se da tim europskim zemljama prijeti nova recesija i kriza.
Premijerkin savjetnik upozorava da bi se posljedično i Hrvatska mogla naći na udaru novog, nešto blažeg, kriznog vala.
– Situacija u okruženju ukazuje na dolazak novog nešto blažeg vala krize. Zemlje poput Portugala, Irske, Grčke, Španjolske i Italije stavile su pod kontrolu rashode, ali sada su problem prihodi, jer ekonomija se ne oporavlja, naglašava Lovrinčević i dodaje da će to utjecati na cijenu kapitala ali će značiti i jačanje švicarskog franka u sljedećem razdoblju. Smatra da bi se Hrvatska već sada trebala početi pripremati za novi val krize i to za početak izmjenama Zakona o radu, ako ne želi da ponovno sav teret krize ponese privatni sektor, odnosno radnici iz tog sektora.
– Uz to nužno je fiskalna pravila ugraditi u Ustav i jačati međunarodne devizne pričuve zemlje. Proračunski izdaci moraju se zamrznuti u 2012. godini. Većina tih stvari zahtijeva suglasje oporbe i vladajućih, a to će biti teško izvesti s obzirom na predizborno razdoblje, kaže Lovrinčević.
