Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
11. prosinca 2019.
Odlazak ginekologu nepotreban

Prema novom zakonu primalje bi mogle zamijeniti liječnike u praćenju trudnoće, ali i na porodu

snimio Marko Gracin
snimio Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 11. travanj 2019. u 7:57 2019-04-11T07:57:00+02:00

U zapadnoj Europi primaljska je praksa uobičajena zamjena za liječnika. Educirala sam se u Nizozemskoj, gdje se žena kad ostane trudna javlja svojoj primalji, a tu skrb pokriva država. Tamo se ne rade vaginalni pregledi ako to nije nužno, nego se pregleda krv, urin, tlak, i puno se radi na komunikaciji s trudnicom da zna što je očekuje u trudnoći i na porođaju. 

ZAGREB - Primalje bi u Hrvatskoj, prema novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji je na snazi od početka godine, mogle funkcionirati kao u susjednoj Sloveniji – pratiti trudnicu od prvih tjedana trudnoće do poroda, ići s njom u rodilište kad dođe vrijeme ili joj asistirati na porodu kod kuće. Posjeti ginekologu tijekom trudnoće time bi postali praktički nepotrebni. Naravno, pod uvjetom da se radi o zdravoj trudnoći.

U Hrvatskoj komori primalja (HKP) pozdravljaju novo zakonsko rješenje koje im omogućuje osnivanje privatne prakse, a u udruzi Roda kažu kako se za takav model zalažu dulje od desetljeća. Naravno, da bi ove usluge bile dostupne svim trudnicama u Hrvatskoj, trebali bi razviti model u u kojem će se privatna primaljska praksa ugovarati s HZZO-om.

U primaljskoj komori napravili su, kažu, dva moguća modela – osnovni model privatne primaljske prakse u kojoj se provodi edukacija, savjetovanje za trudnice i savjetovanje oko dojenja, i drugi model, u kojem bi primalja imala određeni broj godina staža u rađaonici i tada bi mogla provoditi praksu u skladu sa svojim kompetencijama, odnosno cjelokupni nadzor nad zdravom trudnoćom.

To bi značilo da primalja obavlja sve preglede, kontrole, čak i porođaj, tako da ide sa ženom u rodilište ili, kad država odluči definirati kućni porođaj, mogla bi isto tako nadzirati kućni porođaj u segmentu u kojem država to dopusti.

Trudnice »na traci«

Prema Zakonu u zdravstvenoj zaštiti, koji je dosadašnje zakupnike primarne zdravstvene zaštite preveo u privatnu praksu, osnivanje takve prakse dopušteno je i primaljama, kao i drugim djelatnostima u PZZ. Teoretski, primalja može imati svoju ordinaciju, svoj prostor i svoju praksu te raditi u njoj sve što je vezano za zdravu trudnoću. Ako se dogodi bilo što što bi upućivalo da trudnoća prelazi nadležnost primaljske skrbi, primalja je trudnicu dužna uputila liječniku.

Pregledi u trudnoći koje primalja može obavljati su mjerenje tjelesne težine, tlaka, razgovor, upravo ono što trudnicama kronično nedostaje jer liječnici za to nemaju vremena.

Kod nas se sve događa kao »na traci«. Dnevno kroz ginekološku ambulantu prođe po 40 žena i jedna trudnica ima na raspolaganju samo pet minuta za pregled i razgovor s liječnikom – kaže predsjednica Hrvatske komore primalja, Barbara Finderle. Uz određenu edukaciju, smatra, primalje bi mogle obaviti i ultrazvučni pregled ako je to potrebno.

Spas i za udaljenija mjesta

Danijela Drandić, aktivistica udruge Roda, kaže da je takav primaljski sustav Hrvatskoj prijeko potreban, ali primalje, kaže, moraju imati ugovor s HZZO-om, jer će jedino tako biti dostupne svim ženama.

– Danas imamo ogromnu rupu u sustavu. Zamislite samo kako bi to izgledalo na otoku, kada bi žena pred porodom s primaljom išla na trajekt, umjesto helikopterom bez medicinskog tima preko Bračkog kanala – navodi Drandić. Primalje bi, dodaje, bile spas i za udaljena mjesta u Lici, Gorskom kotaru, svugdje gdje odlazak liječniku predstavlja trošak i nepotrebno maltretiranje trudnice.

– U Makarskoj danas imamo jednu primalju koja leti na porode jer se radi o velikim udaljenostima. S druge strane, 75 posto trudnica u Hrvatskoj u prosjeku ima devet pregleda u trudnoći, što je jako puno. U velikim gradovima to možda nije problem, jer može birati liječnika, ali u malim mjestima jest – veli Drandić. Umjesto sustava koji imamo, da na porod dolaze liječnici koji vode trudnoću u privatnoj ambulanti, daleko bi korisniji bio sustav primalja koje bi pratile trudnoću, kod kuće odradile trudove, došle skupa u rodilište i obavile porod u posebnoj sobi. To je, ističu u Rodama, posebno važno za žene koje su preživjele neko nasilje ili žene sa posebnim potrebama.

Procedura je takva da primalja zahtjev za osnivanjem privatne prakse šalje u strukovnu komoru, ona daje suglasnost, a Ministarstvo zdravstva dozvolu za rad. Kako doznajemo u HKP-u, do sada niti jedna primalja nije podnijela zahtjev za izdavanje mišljenja o opravdanosti osnivanja privatne prakse niti u mreži javne zdravstvene službe, niti izvan mreže.

Što se Komore tiče, primalje mogu podnijeti zahtjev i ako nemaju dovoljno prakse, jer mogu raditi savjetovanja, edukacije, a ako imaju pet godina iskustva, tada i nadzor cjelokupne zdrave trudnoće – ističe Finderle.

Individualni pristup

O ugovaranju primaljske prakse sa HZZO-om, kaže, još nisu razgovarali, a iz HZZO-a ni mi nismo dobili odgovor na pitanje jesu li spremni ugovoriti tu uslugu s budućim privatnim primaljama.

– U zapadnoj Europi primaljska je praksa uobičajena zamjena za liječnika. Educirala sam se u Nizozemskoj, gdje se žena kad ostane trudna javlja svojoj primalji, a tu skrb pokriva država. Tamo se ne rade vaginalni pregledi ako to nije nužno, nego se pregleda krv, urin, tlak, i puno se radi na komunikaciji s trudnicom da zna što je očekuje u trudnoći i na porođaju. Svaka žena u trudnoći je specifična i može imati različite probleme, od jutarnjih mučnina, zatvora, poremećaja u metabolizmu prehrane. Zato im treba individualni pristup, a kod nas u domu zdravlja za to nemaju vremena – ističe Finderle.

Dodaje kako primaljska praksa rasterećuje liječnike, a za zdravstveni sustav financijski je povoljnije, jer su primaljske usluge jeftinije od liječničkih.

U susjednoj Sloveniji na snazi je kombinirani model, gdje dio pregleda radi liječnik, u prosjeku tri pregleda tijekom trudnoće, a ostalih tri do četiri obavlja primalja.

– Takvo bi nas rješenje zadovoljilo, da žene mogu birati hoće li se kontrolirati kod primalje ili kod doktora – kaže Finderle.

Dosad je nekoliko primalja u Hrvatskoj otvorilo vlastitu praksu, ali u obliku obrta, one vode edukaciju i savjetovanje, ali je, upozoravaju u Komori, to neregulirano područje i svatko danas može voditi tečaj za trudnice bez ikakve edukacije. »Žene to ne znaju, dobiju poluinformacija ili loše informacije, a to nije dobro ni za zdravstveni sustav, ni za žene«, zaključuje predsjednica HPK.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.