Sedam milijardi eura i dalje upitno

Preliberalna borba protiv diskriminacije: Nema šanse da Vlada na vrijeme donese Antidiskriminacijski plan bez kršenja procedure

Tihomir Ponoš

To što Savjet za razvoj civilnog društva ovom zgodom ni na koji način neće sudjelovati u provedbi javnog poziva nije nevažno. Naime, malo je vjerojatno da bi to tijelo olako omogućilo imenovanje predstavnika udruga poput Vigilarea ili Grozda, udruga bez programa i projekata suzbijanja diskriminacije u svojoj prošlosti



ZAGREB – Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina raspisao je javni poziv na temelju kojega će imenovati pet predstavnika organizacija civilnog društva u Radnu skupinu za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije, a usvajanje tog dokumenta je opći preduvjet za povlačenje novca iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u kojem je na raspolaganju 6,8 milijardi eura. Javnim pozivom bit će odabrano pet predstavnika organizacija civilnog društva koji će biti uključeni u Radnu skupinu, a rok za prijavu je 1. ožujka.


Već iz roka za prijavu može se zaključiti da tvrdnja Ministarstva vanjskih i europskih poslova – da je donošenje Nacionalnog plana planirano u prvoj polovici ove godine – ne stoji, svakako ne u slučaju da se poštuju uobičajene procedure. Ljeto je, inače, rok do kojega Vlada mora Europsku komisiju obavijestiti je li usvojen Nacionalni plan, a na temelju te informacije će Europska komisija odlučivati o daljnjim koracima i tome hoće li i na koji način Hrvatska moći povlačiti novac iz Operativnog programa. Nakon isteka roka za prijavu potrebno je odabrati pet organizacija, a potom sazvati prvu sjednicu Radne skupine. Kada je započela izrada Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2014. godine (od kojega je nakon što je prošao kompletnu proceduru odustala Plenkovićeva vlada), od završetak roka za prijavu organizacija civilnog društva do prve sjednice Radne skupine proteklo je 115 dana, a sada bi u roku od 122 dana po isteku roka trebao biti zgotovljen i proći sve procedure cijeli Nacionalni plan. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova tvrdi da će Radna skupina dodatno unaprijediti postojeći nacrt Nacionalnog plana, ali jasno je da je za to potrebno više sastanaka Radne skupine u kojoj su predstavnici ministarstava, pravobranitelja, organizacija civilnog društva. Sva će ministarstva morati dostaviti i obrazac PFU (procjena financijskog učinka), a rijetko kada im treba manje od dva mjeseca za ispunjavanje te obveze. Osim toga, potrebno je provesti i javnu raspravu koja je prošle godine trajala 15 dana, a nakon toga je potrebno izraditi i objaviti izvješće o provedenoj raspravi. O budućem će se dokumentu morati očitovati sva ministarstva i tek nakon njihova pozitivnog očitovanja Nacionalni plan može biti usvojen. Sve to nije moguće učiniti do kraja prve polovice ove godine, osim ako se ne namjerava kršiti procedura.


Postoje i nemale razlike u tekstu javnog poziva Ureda ljudska prava. Prije tri godine Ured se pozvao na Odluku o osnivanju Radne skupine, dok se u petak pozvao na Uredbu o Uredu. Kako smo doznali, navodno u ovogodišnjoj Odluci o osnivanju stoji da će proces izbora organizacija civilnog društva voditi Savjet za razvoj civilnog društva koji još nije ni konstituiran. U ovom će slučaju odabir predstavnika koordinirati Ured za ljudska prava, dok je prije tri godine bio imenovan Evaluacijski odbor u kojem su bili predstavnici Ureda za ljudska prava, Ureda pučke pravobraniteljice te predstavnika udruge koji je izabran putem Savjeta za razvoj civilnog društva. To što Savjet za razvoj civilnog društva ovom zgodom ni na koji način neće sudjelovati u provedbi javnog poziva nije nevažno. Naime, malo je vjerojatno da bi to tijelo olako omogućilo imenovanje predstavnika udruga poput Vigilarea ili Grozda, udruga bez programa i projekata suzbijanja diskriminacije u svojoj prošlosti. No, njima je potencijalni ulazak (ako su za njega zainteresirane) olakšan i time što su olabavljeni kriteriji koje udruge moraju ispunjavati u odnosu na 2014. godinu.