foto: Reuters
Uzrok je njihovom širenju prekomjerna upotreba antibiotika, a za to su mahom odgovorni građani, koji u svojim domovima za liječenje blažih infekcija popiju 92 posto svih antibiotika potrošenih u jednoj godini. Svaki drugi stanovnik Europe još uvijek ne zna da antibiotik ne pomaže u liječenju virusnih bolesti, poput viroze ili gripe, a ista je situacija i u Hrvatskoj, gdje se u svakoj prigodi poseže za kućnom apotekom.
ZAGREB – Multirezistentne bakterije, otporne na sve antibiotike, do 2050. godine odnosit će čak 10 milijuna ljudskih života godišnje ili više od svih malignih bolesti zajedno – upozoravaju stručnjaci povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima. To znači da će se broj žrtava superbakterija u narednih nekoliko desetljeća povećati za najmanje deset puta, a svake tri sekunde po jedna će osoba u svijetu umirati od bakterijskih infekcija koje se ne mogu liječiti.
Rast potrošnje
Danas u svijetu svake godine od takvih infekcija umre oko 700.000 ljudi, a u Europskoj uniji njih 25.000. Broj smrti izazvanih superbakterijama u Europi će se do 2050. godine povećati na 390.000, dok će u zemljama Afrike i Azije prijeći brojku od četiri milijuna.
Uzrok je njihovom širenju prekomjerna upotreba antibiotika, a za to su mahom odgovorni građani, koji u svojim domovima za liječenje blažih infekcija popiju 92 posto svih antibiotika potrošenih u jednoj godini. Svaki drugi stanovnik Europe još uvijek ne zna da antibiotik ne pomaže u liječenju virusnih bolesti, poput viroze ili gripe, a ista je situacija i u Hrvatskoj, gdje se u svakoj prigodi poseže za kućnom apotekom.
– Ljudi nisu svjesni da kad zagrabe u ladicu s antibiotikom od prije tri mjeseca, čine zlo – upozorava Arjana Tambić Andrašević, predsjednica Hrvatskog društva kliničke mikrobiologije.
Prije 15-ak godina u Hrvatskoj se dnevno trošilo 18 dnevnih doza antibiotika na tisuću stanovnika, a u 2015. godini, unatoč stalnim kampanjama za smanjenje njihove potrošnje, 22 dnevne doze antibiotika na tisuću stanovnika. Multirezistentne bakterije su u ekspanziji, i dok je opaka MRSA stavljena pod kontrolu i bilježi trend pada, javljaju se nove i još opasnije superbakterije.
Nužna kontrola
Stručnjaci ističu primjere rezistentnih sojeva bakterija pneumokoka i streptokoka, čija je učestalost u posljednjih 15 godina gotovo prepolovljena zahvaljujući smanjenju potrošnje određenih skupina antibiotika.
Revolucionarno novih antibiotika nema na pomolu, a trenutačno se istražuju samo inačice postojećih. U borbi protiv rezistentnih bakterija tako preostaje jedino bolja kontrola bolničkih infekcija i racionalna primjena anbiotika samo kod teških infekcija. U protivnom, možemo jedino slijediti primjer Grčke, koja je – ističe Tambić Andrašević – zbog učestalosti infekcija multirezistentnim bakterijama bila prisiljena obustaviti transplantacije.
