ZAGREB – Hrvatska javnost još nije doznala s kim se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nedavno sastala u SAD-u, gdje je, kako ona tvrdi, putovala kako bi razgovarala s ljudima iz nadolazeće administracije Donalda Trumpa. Ali, činjenica je da predsjednica Republike iznosi stavove koji se u bitnim odrednicama poklapaju s Trumpovim.

Vrlo to plastično pokazuju dva intervjua objavljena u ponedjeljak, Trumpov u njemačkom Bildu, a njezin u austrijskom Kleine Zeitungu. Iz toga bi se mogao izvući zaključak da su predsjednicu u New Yorku doista primili neki suradnici izabranog američkog predsjednika i da je ona temeljem toga već uskladila svoju vanjsku politiku s njegovom. U spomenutim inervjuima oboje, primjerice, zagovaraju poboljšavanje odnosa s Rusijom.

»Zašto se natežemo s Rusijom kada bismo s Moskvom trebali razgovarati o tome kako zaustaviti rat u Siriji«, zapitala se Kolinda Grabar-Kitarović. Trump je, pak, ustvrdio da će mu polazna točka biti »povjerenje prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu«. Nadalje, Trump se zgraža nad velikim priljevom izbjeglica, u njemu pronalazi i uzrok Brexita, a hrvatska predsjednica smatra da su iz Sirije došle pogrešne izbjeglice, borbeno sposobni muškarci umjesto majki s djecom iz Alepa. Za dolazak velikog broja izbjeglica Trump izravno optužuje Angelu Merkel, ocjenjujući da je njemačka kancelarka »počinila katastrofalnu pogrešku primajući toliko ilegalnih doseljenika«. Kolinda Grabar-Kitarović napala je kancelarku još u rujnu 2015. kritizirajući je da je napravila – kaos.

No, koliko je predsjednica Republike podudarna s Trumpom, toliko je, kad je riječ o vanjskoj politici, u raskoraku s premijerom Andrejem Plenkovićem, s kojim je, sukladno Ustavu, sukreator vanjske politike. Naime, Plenković i dalje inzistira na ostanku sankcija Rusiji, a sa službenom Moskvom ušao je i u spor u vezi s dijelom teritorija Ukrajine koji je pod nadzorom proruskih snaga. Osim toga, Kolinda Grabar-Kitarović osporava odluku na razini EU-a da svaka država članica primi određeni broj izbjeglica, upozoravajući da »svaka zemlja za sebe treba odlučiti koliko će primiti ljudi«. Plenkovićeva vlada dosad se nije protivila tim izbjegličkim kvotama.

Predsjednik Vlade jučer je u Saboru, odgovarajući na zastupnička pitanja, rekao da nije pročitao predsjedničin intervju. Do danas će to vjerojatno učiniti, a u parlamentu ga očekuje rasprava o njegovom izvještaju o sudjelovanju na sastancima Europskog vijeća. Iz SDP-a najavljuju da će tražiti od Plenkovića da im objasni ima li Hrvatska jedinstvenu vanjsku politiku. Joško Klisović, bivši zamjenik ministra vanjskih poslova, uvjeren je da nema.

– Radi se, prije svega, o nekoordiniranosti sukreatora vanjske politike. Izjave predsjednice Republike suprotne su onome što je premijer javno zastupao – upozorava Klisović. On se pita je li riječ o suštinskoj razilici u vanjskoj politici, pa ako jest znači li to da Hrvatska ima dvije vanjske politike ili da je uopće nema.

Gostujući prošli tjedan na HTV-u, Kolinda Grabar-Kitarović naglasila je da se »dolaskom Trumpa otvara sasvim drugi način djelovanja kojem se hitno trebamo prilagoditi«.