Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica kaže da nam je država obveza i da ne možemo od Hrvatske tražiti više nego što damo

Hina

Kolinda Grabar-Kitarović / Foto: V. KARUZA

Kolinda Grabar-Kitarović / Foto: V. KARUZA

Grabar-Kitarović obratila se povodom Dana državnosti i govorila o Tuđmanu, migrantima, porezima, iseljavanju...



Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović na svom je facebook profilu u utorak objavila video čestitku u povodu Dana hrvatske državnosti, ocjenivši da je rješavanje demografskog pitanja, na čemu će ona čvrsto ustrajati, najveći ispit zrelosti za državne institucije i političke stranke, ali i za gospodarstvo, bankovni sektor i akademsku zajednicu.


Za hrvatski narod samostalna država nikada nije bila samo političko pitanje nacionalne suverenosti i međunarodne afirmacije već i društvene konsolidacije, sadržane u zahtjevima socijalne solidarnosti, etički utemeljenoga pravnoga poretka, ostvarivosti dobrog obrazovanja, zaposlenja i obiteljskoga života te dostojanstvenog života od vlastita rada, istaknula je predsjednica.


»Svatko je kao državljanin pozvan biti dionikom izgradnje takve državne zajednice. To je ne samo poziv nego i obveza«, poručila je, podsjetivši na riječi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u govoru na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora 30. svibnja 1990. godine.




Tuđman je tada rekao, podsjetila je, da »svi mi zajedno moramo biti prožeti sviješću da od svoje Hrvatske ne možemo očekivati više negoli što sami pridonesemo njezinu boljitku, da bi plodove svoga rada mogli uživati i mi sami, i naša djeca, i djeca naše djece«.


Egzistencija države i odgovornost prema općem dobru


Drugim riječima, ističe Grabar-Kitarović, država je obveza. »Njezina egzistencija i vitalnost duboko su povezane s odgovornošću državljana prema općem dobru«, poručila je, istaknuvši da je rješavanje demografskog pitanja ključno za usmjeravanje hrvatske budućnosti.


To pitanje, naglašava, povezano je, ne samo s održanjem stabilnosti mirovinskog i zdravstvenog sustava i ravnomjernim gospodarskim razvojem svih hrvatskih krajeva, nego i sa samim opstankom države.


»Rješavanje demografskog pitanja najveći je ispit zrelosti za državne institucije, političke stranke, ali i za gospodarstvo, bankovni sektor i akademsku zajednicu. Čvrsto ću ustrajati na tomu da demografsko pitanje ima najviši prioritet među zadaćama državne politike«, poručila je, pozvavši Vladu i Sabor na žurno donošenje sveobuhvatnih i sustavnih mjera, uključujući one koje je dala u svom Prijedlogu mjera populacijske politike.


Temeljni cilj populacijske politike, naglasila je, treba biti stvaranje pozitivnog društvenog ozračja za jačanje institucije obitelji, kao temeljne stanice rađanja i odgoja djece.


Vladu pozvala da nastavi politiku poreznog rasterećenja


Podsjetivši da je jedno od poglavlja njezinog prijedloga – porezna politika, predsjednica je ocijenila da je dosad provedena porezna reforma uvelike pridonijela pozitivnim makroekonomskim kretanjima te je pozvala Vladu »da odlučno nastavi politiku poreznog rasterećenja kako bi trošak rada za poslodavce bio manji, a neto plaće radnicima veće«.


»Osim toga, gospodarski razvoj moramo poreznim i drugim poticajima usmjeriti k onim djelatnostima, posebice industrijama, koje su usmjerene k izvozu i daju veću dodanu vrijednost, odnosno stvaraju bolje plaćena radna mjesta«, dodala je.


Ističe i da treba što bolje iskorištavati europske fondove koji su znatno pridonijeli rastu hrvatskoga gospodarstva, a istodobno se moramo, dodala je, više usmjeriti na investicije iz vlastite akumulacije, kako iz portfelja javnih poduzeća, tako države i banaka, uključujući Hrvatsku narodnu banku.


»Za sniženje kamatnih stopa na kredite gospodarstvu i stanovništvu ima i potrebe i prostora. Smatram jednako tako da se najjeftinije zaduživanje države može i mora postići na domaćem bankovnom tržištu«, ustvrdila je.


No, upozorava kako sve to neće biti ostvarivo »ne otklonimo li neravnoteže na tržištu rada«.


Manjak radnika ublažiti zapošljavanjem stranaca, ali treba se osloniti na vlastite potencijale


Pritom dodaje kako razumije nužnost da se problem manjka radnika, osobito u sektorima turizma i graditeljstva, ublaži zapošljavanjem stranaca, no zahtijeva »krajnju državnu odgovornost«.


»Moramo se prije svega osloniti na vlastite potencijale, kako na nezaposlene i umirovljenike koji žele raditi, tako i na hrvatske radnike u inozemstvu te sve njih poticati na zapošljavanje u Hrvatskoj«, smatra predsjednica.


Ističe i da je s tako usmjerenom gospodarskom politikom i regulacijom tržišta rada nužno uskladiti obrazovni sustav, »odnosno proračunski i na druge načine poticati strukovne škole, dualno obrazovanje te informatičke, prirodoslovne i tehničke studije«, uz poticanje mladih na zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj.


No, želimo li da mladi ostanu u Hrvatskoj, treba im prije svega pozitivno moralno ozračje, naglašava predsjednica, upitavši pritom kakvo ozračje stvaramo ako ih učimo da samo preko veze mogu doći do posla, »ako im time šaljemo poruku da njihovo obrazovanje, sposobnosti i trud nisu važni«.


»Kakav primjer im pružamo ako toleriramo korupciju, a i kada pokrenemo sudski postupak za koruptivna djela, procesi traju deset i više godina, a neki padnu i u zastaru. Moramo se riješiti nepotizma i korupcije, Hrvatska ne smije biti jednima majka, a drugima maćeha. Svima mora biti majka, svima mora pružiti jednaku brigu i jednake prilike za razvoj, uspjeh i napredak«, poručila je predsjednica.


U svom je obraćanju upozorila i da je sigurnost ključan uvjet za razvoj i napredak, navevši da se posljednjih mjeseci ponovno suočavamo s pojačanim migrantskim pritiscima. Naši državljani, osobito u pograničnim krajevima, moraju jasno znati i osjećati da država štiti njihovu sigurnost, istaknula je predsjednica, dodavši da će, bude li potrebno, tražiti jačanje zaštite granica i na druge načine, sukladno Ustavu i zakonu.


Državnički stavovi predsjednika Tuđmana i danas temeljna točka


Osvrnula se i na još uvijek postojeće »snažne podjele u našem društvu kada je riječ o prijeporima vezanim uz Drugi svjetski rat» te rekla kako je uvjerena da su »državnički stavovi predsjednika Tuđmana o hrvatskoj državnosti i danas temeljna točka s koje treba promatrati djelovanje i doprinos pojedinaca u tim teškim i tragičnim vremenima«.


»S tim u vezi, Tuđmanova politika hrvatske pomirbe ima trajnu važnost. Imajući odlučnost pozvati i voditi hrvatski narod u stvaranje samostalne hrvatske države unatoč gotovo apsolutnoj međunarodnoj potpori opstanku bivše države i vrlo složenim unutarnjim prilikama, znao je da se ta povijesna težnja može ostvariti samo politikom pomirbe. Taj njegov povijesni nazivnik danas promičem pod nazivnikom zajedništva. I od toga neću odustati!«, poručila je.


»Nismo li najveće trenutke pobjeda i uspjeha doživjeli onda kada smo smogli snage prevladati pojedinačne interese bilo koje vrste i čvrsto stati jedan uz drugoga, odlučni ostvariti zacrtani cilj«, upitala je pritom.


Podsjetila je da je više puta proteklih godina isticala »važnost ustavne odredbe da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana i upozoravala kako politički sustav mora omogućiti da volja naroda bude izražena što neposrednije i autentičnije«.


»Najveći brend Hrvatske njezini su ljudi – mi, njezini državljani. Ostvarujmo svoju državu domovinom blagostanja, sigurnosti i ponosa. To je Hrvatska kakvu trebamo. To je Hrvatska koju želim, to je Hrvatska u koju vjerujem! Sretan vam Dan državnosti!«, poručila je.