Ogorčilo ih pismo predsjednice

Prebacili lopticu: Slovenske optužbe mogle bi se negativno odraziti na ulazak Hrvatske u Schengen

Denis Romac

Foto Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

Foto Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

Hrvatsku bi najviše trebala zabrinuti izjava Karla Erjavca u kojoj tvrdi da Hrvatska ne provodi schengenski režim na svojim istočnim granicama. To bi se moglo negativno odraziti na ulazak Hrvatske u schengenski prostor, a bez toga nema ni dugoročnog rješenja graničnog problema



Trebalo je proći samo nekoliko dana od poziva europskog povjerenika za migracije i unutarnje poslove Dimitris Avramopulosa Hrvatskoj i Sloveniji da u međusobnom dijalogu riješe problem oko primjene nove schengenske uredbe da se »dijalog« Zagreba i Ljubljane pretvori u novu svađu i prepucavanje.  


Ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier nije se jučer upuštao u političke ocjene situacije na graničnim prijelazima. »Ministarstvo vanjskih i europskih poslova daje punu potporu našim kolegama u MUP-u koji su u stalnom kontaktu sa slovenskim MUP-om i Europskom komisijom. Mi im dajemo apsolutnu potporu kako bi se moglo osigurati što lakši promet i da se ne ponove situacije koje smo imali prije uskrsnih blagdana«, odgovorio je Stier na novinarsko pitanje smatra li da su gužve na granicama posljedica tehničke primjene novih pravila ili imaju veze i s odnosima Hrvatske i Slovenije.


Diplomatska »akcija«


Oko rješavanja problema s primjenom novih pravila Vlada je, prema neslužbenim informacijama, u kontaktu i s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu. Oni su se u diplomatsku »akciju« uključili još prije desetak dana kada su pisali čelnicima europskih institucija. Njihovo pismo supotpisali su i pojedini eurozastupnici iz Slovenije i Mađarske. Europarlamentarac Ivan Jakovčić ističe da će on i njegovi kolege »i dalje poduzimati aktivnosti u Europskom parlamentu da pomognemo vladama« da se problem što prije riješi. Očekuje da će i buduće inicijative poduprijeti slovenski i mađarski zastupnici.




Diplomatski izvori ističu da se postupanje Slovenije može objasniti i njihovim strateškim ciljem, koji im je u prvom planu još od migrantske krize, a to je da ne žele da se schengenska granica pomakne s njihove južne granice na granicu s Austrijom. To je jedan od razloga njihove striktne primjene novih pravila, uvjereni su naši sugovornici iz diplomatskih krugova.


Prema njihovom mišljenju, Hrvatska se treba izboriti za što fleksibilniju primjenu novih pravila, dok izmjena uredbe »nije nemoguća«, ali nije niti izvjesna jer je to vrlo dugotrajan proces.


Prema neslužbenim informacijama, i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović zauzela se ranije kod slovenskog predsjednika Boruta Pahora da se zauzme za fleksibilniji pristup u provedbi novih pravila.


Pahor je, kako je prenijela Hina, reagirajući na njezino ovotjedno pismo čelnicima EU-a podržao odluku slovenske vlade da provede europsku uredbu i naglasio da je ostanak Slovenije u eurozoni i Schengenu državni interes od strateškog značaja. No, Hina navodi i da je iz njegovog kabineta poručeno da podržava napore slovenske i hrvatske vlade da u dijalogu donesu odgovarajuće mjere za brži protok putnika onoliko koliko im dopušta europska uredba, a neslužbeno doznajemo da je pismo hrvatske predsjednice jako pogodilo predsjednika Pahora.


Iznenađeni reakcijom


Hrvatsku bi, međutim, najviše trebao zabrinuti onaj dio izjave šefa slovenske diplomacije Karla Erjavca u kojoj on tvrdi da Hrvatska ne provodi schengenski režim na svojim istočnim granicama, što bi se moglo negativno odraziti na ulazak Hrvatske u schengenski prostor, bez čega, naravno, nema ni dugoročnog rješenja ovog problema.


Na slovenskoj strani iznenađeni su »neprijateljskom« reakcijom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, za koju kažu da je i neinformirana, s obzirom na to da se slovenska strana prije njezinog usvajanja odlučnije protivila novoj schengenskoj uredbi od same Hrvatske.



U Ministarstvu unutarnjih poslova očekuju gužve i ovog vikenda jer se, nakon uskrsnih blagdana, puno ljudi vraća prema državama Europske unije. Najveće gužve, procjenjuju u MUP-u, bit će na izlasku iz Hrvatske prema Sloveniji i to pogotovo na graničnom prijelazu Bregana. Zbog toga pozivaju putnike da prate informacije o prometu, dok državljanima zemalja Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske preporučuju da koriste druge granične i pogranične prijelaze. Koji su im alternativni prijelazi na raspolaganju, MUP je objavio na svojim internetskim stranicama. Iz MUP-a, međutim, upozoravaju EU državljane da imaju na umu da, ako je s njima u vozilu netko tko nije državljanin zemlje članice Europske unije, onda moraju na »uobičajene« granične prijelaze – Macelj, Bregana, Rupa, Plovanija, Kaštel, Požane, Pasjak, Jurovski Brod i Dubrava Križovljanska.



To potvrđuju i izjavama Hrvatske i Slovenije u vrijeme donošenja kontroverzne uredbe. Hrvatska je tada pozdravila novu uredbu kojoj je cilj jačanje sigurnosti na cijelom teritoriju Europske unije i schengenskog prostora, izrazivši žaljenje što će se nove mjere provoditi ne samo na vanjskim granicama Europske unije nego i na unutarnjim granicama između zemalja članica koje u cijelosti provode schengenski pravni red i zemalja članica koje još ne provode schengenski pravni red u cijelosti, što se odnosi na Hrvatsku.


Novi granični režim na unutarnjim granicama između članica EU-a zato bi mogao imati negativne posljedice na hrvatsko gospodarstvo i na djelotvoran protok putnika i promet dobara, upozoravala je Hrvatska u posebnoj izjavi u vrijeme donošenja uredbe. Sam naziv uredbe, navodi se u hrvatskoj izjavi, podrazumijeva da se ona odnosi na vanjske granice EU-a, a ne schengenske granice, zbog čega su sve članice trebale biti tretirane jednako.


Dosljedna provedba


No, bez obzira na to, Hrvatska u svojoj izjavi dodaje da će Hrvatska biti dosljedna u provedbi ove uredbe, pozdravljajući namjeru Europske komisije da redovito prati njezinu provedbu i predlaže odgovarajuće promjene, u slučaju potrebe.  


Slovenija u svojoj izjavi podsjeća na negativne posljedice dosljedne provedbe nove uredbe na protok putnika i gospodarstva zemalja članica, istaknuvši kako je njezin teritorij pod velikim pritiskom ulazaka i izlazaka iz država članica, kojih je 2015. bilo 60,9 milijuna, od čega 48,7 milijuna državljana EU-a.


Slovenija je stoga upozorila da su predložena pravila o sistematičnim provjerama svih putnika koji prelaze vanjske schengenske granice, uključujući i one koji po europskom zakonu imaju pravo na slobodno kretanje, »nesrazmjerna mjera koja će rezultirati negativnim posljedicama na protok ljudi, kao i negativnim financijskim implikacijama za države članice«.