Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
23. kolovoza 2017.
Zdravstvena usluga

Pravobraniteljica upozorava na ugrožena prava: Pacijenti na otocima zakinuti u zdravstvenoj skrbi

Foto V. Karuza
Foto V. Karuza
Autor:
Objavljeno: 8. prosinac 2016. u 21:02 2016-12-08T21:02:00+01:00

 Hitna helikopterska služba pokazala se potrebnom, ali je ukinuta, upozorava Denis Barić. Ugroženi su i  pacijenti u zabačenim mjestima u Lici, Slavoniji, Dalmatinskoj zagori

ZAGREB Zdravstvena usluga nije svima jednako dostupna, a posebno su ugroženi pacijenti na udaljenim pučinskim otocima i zabačenim mjestima u Lici, Slavoniji, Dalmatinskoj zagori... Događa se da pacijente na pregled u bolnicu općinskim autom vozi komunalni redar, a otočanima liječnik ne dolazi za lošeg vremena jer se ne bi mogao vratiti na svoj otok – upozorila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović na jučerašnjem stručnom skupu »Dijagnoza ljudskih prava u zdravstvenom sustavu« i pozvala na promjene.

Po riječima Denisa Barića, predsjednika Otočnog sabora, na udaljenim su otocima poput Unija, Molata, Oliba, ambulante smještene u lošim objektima, bez opreme, a manjka i medicinskog kadra. Zimi liječnik ne može do pacijenta, dostupan je samo jedan brzi brod za hitnu medicinsku pomoć, a zlatni sat dolaska do bolnice rijetko se gdje može postići.

Financijske dubioze

– Hitna helikopterska služba pokazala se potrebnom, ali je ukinuta. Otocima treba projekt medicinske skrbi, makar i preko EU fondova, a bilo bi dobro da mladi liječnici dio stažiranja provedu na otocima ili u ruralnim krajevima – predložio je Barić.

Za ministra zdravlja Milana Kujundžića takav je model samo donekle prihvatljiv.

– Ostaviti mlade ljude same nije najsretnija okolnost. To ne znači da nekoliko tjedana ne mogu provesti na otoku, to možemo razmotriti – komentirao je Kujundžić. Hrvatski pacijenti, kaže, imaju visoke standarde liječenja i dostupnost zdravstvene zaštite, a Vlada će učiniti sve da tu razinu očuva. Na otocima i ruralnim područjima uložit će se u objekte i opremu i stimulirati medicinske sestre i liječnike da idu u takve sredine.
Ministar upozorava i na financijske dubioze u sustavu zdravstva, koje prelaze četiri milijarde kuna.

– Gubici su jako veliki, sa 750 eura za zdravstvo po stanovniku i medicinom koja godišnje poskupljuje za pet do osam posto, teško ćemo održati sustav na visokoj razini. Jedino nam je svjetlo nade rast BDP-a i zaposlenosti, jer što je više zaposlenih, bit će više zdravstvenog novca – ustvrdio je Kujundžić. Sustav se, dodaje, ne smije dalje zaduživati »jer za 10 godina može biti slomljen na pola«.

Košarica usluga

Bez dodatnih ulaganja zdravstvo bi moglo biti do 30 posto efikasnije, ali tek kad se definira na što osiguranik ima pravo, smatra Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

– To nije popularno, košarica usluga podsjeća na plac, ali prava ne mogu biti beskonačna. Bolje je definirati razinu nižu od Švedske, ali da pacijent zna na što i u kojem roku može računati – smatra Pleština. Smrtnost od raka u Hrvatskoj raste, za razliku od ostatka Europe, a postoje razlike u dostupnosti liječenja, dijelom i zbog organizacijskih propusta, ističe Pleština. »Rana dijagnostika raka ima smisla samo uz optimalno liječenje. Lijekovi nisu uzrok rasta potrošnje, rasipa se drugdje, na bolničkim krevetima koji se ne koriste«, upozorava.

Ines Strenja Linić, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo, založila se za povećanje upisnih kvota na medicinskim fakultetima, za očuvanje malih timova na otocima i ruralnim krajevima, te obećala nabavku tri ili četiri brza broda hitne medicinske pomoći u 2017. godini.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka