ZAGREB » Pet stručnjaka za obiteljsko pravo s Pravnih fakulteta u Zagrebu, Rijeci i Splitu uputilo je javno očitovanje na nacrt prijedloga novog Obiteljskog zakona, izrađenog u Ministarstvu socijalne politike i mladih, o kojem javna rasprava traje do 15. rujna. Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac i doc. dr. sc. Irena Majstorović s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Dijana Jakovac-Lozić s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Splitu te prof. dr. sc. Nenad Hlača s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, kako pišu, smatrali su svojom profesionalnom i moralnom dužnošću osvrnuti se na predloženi nacrt zakona koji, kako kažu, »u ovakvom obliku nije smio ići u javnu raspravu, jer je nedorađen«. U zakonu od čak 555 članaka (za razliku od postojećih 369), kažu, nedostaje obrazloženje za dvjestotinjak postupovnih odredaba. 

 Potpirivanje vatre

»Postojeći Obiteljski zakon trebalo je samo poboljšati, a nipošto ulaziti u posao kojem ovaj predlagatelj nije dorastao. Konfuzija koju bi ovakav zakon izazvao samo bi potpirila vatru o navodno nesposobnim sucima i nevještim odvjetnicima, a u stvarnosti bi zakonodavac svoju nesposobnost prebacio na izvršnu vlast i pravosuđe. Pisanje zakona zahtjevan je i kompleksan posao koji nikad, i ni pod kojim uvjetima, ne smije popustiti utjecaju ideologije«, piše pet pravnih stručnjaka Ministarstvu kao zakonodavcu, Saboru RH i ostalim institucijama. 

  »Predloženi nacrt vrvi nomotehničkim pogreškama, pravnim nelogičnostima i apsurdnim nepoznavanjem značenja i dosega pojedinih obiteljskopravnih instituta i njihovog međuodnosa. Cilj zakonodavca moraju biti jasni i jednostavni propisi. U ovome slučaju, što god se moglo – zakompliciralo se, štogod je bilo moguće mijenjati – mijenjalo se, štogod se autorima uratka nije dopalo – izbacilo se«, stoji u pismu. Nomotehnika (umijeće pisanja propisa) bitna je vještina, dodaju, a popis dobrih želja uslijed neimanja ove vještine, pretvara se u katastrofalan propis koji nitko neće razumjeti, zbog kojeg će suci biti obezglavljeni, a stranke oštećene. 

 Izbrisani instituti

»Osjetljiva materija kao što je obiteljsko pravo zahtijeva isključivo stručni pristup i mnogo znanja i iskustva, pa i onoga iz nomotehnike. U protivnome, imamo nacrt zakona u kojem se ne zna što je pisac htio reći, osim što je htio ostaviti svoj autogram«, kažu pravnici. Između ostalog, u nacrtu zakona, nabrajaju, predlagatelj je propustio zamijetiti neke pravne praznine postojećeg zakona (npr. kod utvrđivanja očinstva) i nadopuniti ih odgovarajućim odredbama, nije iskorištena prilika za poboljšanje nekih instituta, na primjer instituta bračnog ugovora, pojedini instituti jednostavno su izbrisani premda imaju svoju svrhu, na primjer priznanje majčinstva. Pisac zakona, kažu dalje, nije svjestan koje će troškove i konfuziju stvoriti neki instituti, a »revolucionarne« promjene poput uvođenja mjera za zaštitu prava i interesa djece i medijacije, ne mogu zaživjeti bez odgovarajuće podrške u društvu za koju evidentno nema novca.